Hrvatska je lani, prvi put nakon ratne 1991. godine, imala više od 55.000 umrlih što je porast od gotovo 6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Inače je prosječan rast bio oko 2 posto

umirovljenici

Pozivajući se na ove podatke Državnog zavoda za statistiku, nedavno je Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno zatražio od Vlade, odnosno od ministarstava zdravlja i socijalne politike da hitno istraže razloge “katastrofalnog porasta smrtnosti” u Hrvatskoj u zadnjih 14 mjeseci

– Umiru oni koji su sve gladniji, sve siromašniji, koji si ne mogu priuštiti privatnog liječnika, imunološke preparate, oni koji žive u stalnom strahu od bankrota – ovim je riječima predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović komentirala ove podatke i dodaje:

Pogledali smo u statističku bazu HZMO-a i vidjeli kako su rasle prosječne mirovine po godinama. Jesu li i koliko bile usklađivane? I onda vidimo da upravo u tom razdoblju od polovice 2013. godine, te u cijeloj 2014. godini nije uopće bilo rasta temeljem usklađivanja mirovina. Mirovine, su, dakle, padale.

Trend Mrsićevog carevanja nastavljen je i u 2015. godini, pa su mirovine tek u drugoj polovici porasle za mizernih 0,30 posto. Sada čujemo da će mirovine porasti za samo 0,46 posto. Je li izostanak usklađivanja mirovina i njihov nominalni i još veći realni pad doista skrivio povećano umiranje starih?

Na smrtnost više utječe visina mirovine nego broj godina

Iz statistika mirovinskog sustava vidljivo je da je u prvih devet mjeseci prošle godine, zbog smrti izbrisano 34.014 umirovljenika. Njihova prosječna mirovina je iznosila samo 2.147,59 kuna, što je bitno niže od prosjeka mirovina tzv. starih umirovljenika, onih koji su ostvarili pravo na mirovinu do 31. prosinca 1998. godine, s prosječnim mirovinama od 2.521,99 kuna.

I djetetu je jasno, umiru siromašniji, oni koji žive u strahu. Umiru oni, koji nemaju dovoljno za život – zaključuje Petrović. penzic

Leave a Reply

Your email address will not be published.