KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, Zagreb
poziv na predstavljanje knjige
Božica Pažur
KULTURNOANIMALISTIČKI ASPEKTI SUVREMENOGA KAJKAVSKOGA PJESNIŠTVA
(KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, Mala biblioteka „Ignac Kristijanović“, knj. 43, Zagreb 2015.
Naslovnica: Frane Paro, akad. slikar grafičar)
Sudjelovat će:
Prof. dr. sc. Joža Skok, urednik knjige i voditelj Tribine Kajkavskoga spravišča
Dr. sc. Zvonko Kovač, recenzent
Dubravko Sidor, dramski umjetnik
i
autorica dr. sc. Božica Pažur
Voditeljica Tribine DHK: Lada Žigo Španić, književnica
U DHK, u srijedu, 16. ožujka 2016., u 12 sati!
Božica Pažur
KULTURNOANIMALISTIČKI ASPEKTI SUVREMENOGA KAJKAVSKOGA PJESNIŠTVA
(KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, Mala biblioteka „Ignac Kristijanović“, knj. 43, Zagreb 2015.;
naslovnica: Frane Paro, akad. slikar-grafičar)
Riječ je o prvoj znanstvenoj monografiji s područja kulturne zoologije na primjeru suvremene kajkavske književnosti. Na predlošku kajkavskoga pjesništva od 50-ih godina 20. stoljeća nadalje razmatraju se raznoliki aspekti životinjstva kao književne činjenice. Najčešće životinjske sastavnice (zoonimi) koje čine suvremeni kajkavski poetski bestijarij (konj, ptice /tiči, pas /pes…) jesu i najčešći književni arhetipi (simboli) uopće – bez obzira na žanr, razdoblje i poetiku, ili nacionalnu književnu pripadnost.
Ukratko o rezultatima analize u knjizi: na temelju antologijskih i panoramskih predložaka suvremenoga kajkavskoga pjesništva (iz 900-ak kajkavskih pjesama predmetnoga razdoblja od 1950-ih nadalje), autorica je (postupcima interpretacije i analize prijenosa značenja) ponudila sustav kulturnoanimalističkih aspekata toga pjesništva u 10 osnovnih grupa, uočavajući njegovu naglašenu animalistično simbolsku, filozofijsku, a manje motivsku, razinu. Selekcionirana je kajkavska animalistična panorama sa 78 postmodernih kajkavskih pjesama 37-ero autora – iz koje pak je strogom metodologijom, u konačnici, izdvojena mala kajkavska animalistična antologija: „Kajkavska književna poetska životinja“ – kao prinos korpusu matičnoga suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Čine je 33 pjesme 19-ero najznačajnijih kajkavskih animalista (Stjepan Bence, Zdravko Čadež, Stjepan Jakševac, Božena Loborec, Vladimir Velčić, Josip Ozimec, Ivan Horvat Hlebinski, Zlatko Crnec, Drago Ulama, Ivica Jembrih Cobovički, Pajo Kanižaj, Ivo Kalinski, Stanislav Petrović, Franjo Švob, Ernest Fišer, Verica Jačmenica, Zvonko Kovač, Božica Jelušić i Valentina Šinjori). Među brojnim kvantifikacijskim pokazateljima u knjizi i obiljem kontekstnih primjera, popisan je kajkavski bestijarijski registar A – Ž (od ata i auštrige do žune i žiškov) s više od 100 kajkavskih zoonima, te usporednim tablicama čestotnosti s nekim drugim razdobljima i djelima.
I sa stajališta književne (kulturne) animalistike, kao suvremene discipline (ili teorije, metode, pokreta) dodatno se dokazuje kako u području umjetnosti riječi, u estetskoj, dakle, bîti kajkavština potvrđuje ravnopravnost svoga jezika kao uvjet cjelovitosti hrvatske književnosti i kulture.
Modelima svoga moderniteta, poetska kajkaviana – kao i svi njeni kulturni aspekti životinjstva – nije izdvojeni (marginalni) fenomen, nego je sastavnicom globalnog zapadnocivilizacijskog pokreta postmoderne i duhovnog zanimanja za raznolike vidove životinjstva i povratka prirodi.
Reafirmacijom i reinterpretacijom korpusa postmodernog kajkavskog pjesništva – knjiga B. Pažur predstavlja temelj daljnjem proučavanju kajkavskoga pjesništva sa stajališta književne (kulturne) animalistike, kao i njegove antologičnosti te relevantnosti unutar sveukupne hrvatske književnosti.
(Naglasci iz sažetka knjige te recenzija prof. dr. sc. Zvonka Kovača i prof. dr. sc. Jože Skoka, urednika knjige)
