Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, Trg maršala Tita 11, Zagreb
Mirjana Karolina Koren: Fibonaccijev niz

Koren

Otvorenje izložbe: u ponedjeljak 14. ožujka 2016. u 19 sati

PROGRAM DOGAĐANJA
14. ožujka 2016., 19:00: otvorenje izložbe – radionice
15. ožujka 2016., 11:00 – 15:00: radionica
(11:00 – 11:30: predavanje Fibonacciev niz, izv. prof. Miroslav Huzjak, mr. art, Učiteljski fakultet, Zagreb)

Izložba – radionica ostaje otvorena do 15. ožujka 2016., do 19:00.

Mirjana Karolina Koren kontinuirano stvara sasvim osobni slikarski svijet koji bilježi rafinirane strukturalno-stilske mijene, bez velikih lomova i morfoloških nelogičnosti. Ova je slikarica u svojim ranijim ciklusima apsorbirala iskustva simbolističkog i oniričkog slikarstva, lirske figuracije, s posebnim afinitetom prema arhetipskim simbolima i mitološkim prizorima, no uvijek bliska sceničnosti slikanih prostora, razlaganju slike u mnoštvo slojeva i planova, pa čak i svojevrsnoj „kristalizaciji prostora“ (Guido Quien).

U novom je ciklusu njezina paleta posvijetljena, dapače, kolorit bilježi mijene na sasvim drugom kraju spektra boja: umjesto zagasitih, toplih, žuto-smeđe-crvenkastih tonova, Mirjana Karolina Koren uvodi hladne plavo-zelenkaste nijanse, i kao da se iz ranijeg svijeta sjenâ i nesvjesnog podiže na razinu nadzemne – ali i nadzemaljske – dimenzije prirode. Na njezinim slikama više nema ljudi, elemenata stvarnih i mitoloških gradova, nema predmeta. Iako slike gradi u rastvaranjima elemenata neke nestvarne, gotovo hramske arhitekture, motivi neba, oblaka, padina i mora koji se javljaju na novim platnima upućuju nas prema meditativnoj i kontemplativnoj inačici reduciranog, tzv. apstraktnog pejzažizma (Zdenko Rus).

No, ova slikarica tek mjestimice uspostavlja hladnu analitičnost i kritičku distancu od slikanih prizora. Okvir za slike jest inspiracija Fibonaccijevim nizom i omjerima Zlatnog reza, to vječno traganje umjetnika za omjerima i razmjerima koji bi ukazivali na neko više, sustavno i svjesno načelo stvaranja u Prirodi. Ti su geometrijski razmjeri jasno istaknuti unutar kompozicije svake slike­, ali taj svjesni analitički segment slika ne umanjuje zato njegovu iluzionističku i transcendentalnu razinu doživljaja. Ta težnja za besprijekornom geometrijom, za suvislim dijelovima ogledala svijeta u slici ima svoju genezu još u urbanim pejzažima Juana Grisa pa ipak ne bismo bili skloni tumačiti slikarstvo Mirjane Karoline Koren u kontekstu bilo kakvog potenciranja izlomljene i dislocirane optike svijeta. Ona ne želi prikazivati današnji „iščašeni“ svijet na globalnom planu, nju više zanima uspostavljanje sjećanja ili refleksije o dimenziji stvarnosti prema kojoj osjeća trajnu čežnju. Mogli bismo govoriti i o arhiviranju jednom proživljenog vizualno-emotivnog iskustva, onog trenutka koji postoji i u slikarstvu Marijane Muljević, a to je precizan i sustavan, programatski pokušaj da u umjetničin svijet ne ulazi ništa što ona ne može kontrolirati.
Tu će se u jednoj razini slike i kod Mirjane Karoline Koren spojiti apstraktna geometrija, lirski realizam i slikarstvo snova, no tu ćemo sintezu prepoznati kao želju umjetnice da do krajnjih granica kontrolira svoju dimenziju stvarnosti i pretvara ju u svoj intimni i idealni svijet koji je u potpunosti podložan osobnoj percepciji i u koji ništa drugo ne ulazi. Nikakve slike, motivi i snovi koji su tuđi i strani. No, zadržimo se u snovima, u sanjanom i nedosanjanom: kao i u pejzažima Renéa Magrittea, gdje za slikano nebo s oblacima ne možemo odgonetnuti je li to stvarno promatrano, postojeće ili zamišljeno, odsanjano, odnosno, irealno komponirano nebo s oblacima… taj zadnji beskonačni prostor slobode na koji niti jedan umjetnik ne može staviti svoje autorsko pravo jer ga očito i u današnjem vremenu svi jednako intenzivno sanjaju.” (Iva Körbler, tekst predgovora kataloga)

MIRJANA KAROLINA KOREN rođena je 22. prosinca 1970. u Zagrebu. Godine 1989. maturirala je na Slikarskom odjelu Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Na Slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1994. u klasi profesora V. J. Jordana. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Sudjeluje na likovnim kolonijama. Likovno oprema knjige i CD-e.

SAMOSTALNE IZLOŽBE (odabir)
1994. Galerija DUH, Zagreb (Guido Quien)
1995. Galerija Galženica, Velika Gorica (Tugomir Lukšić)
1996. Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb (Guido Quien)
1997. MGC Gradec, Zagreb (Goran Blagus)
1999. Galerija Kula, Split (Guido Quien)
1999. Galerija FORUM, Zagreb (Vanja Babić)
2001. Izložbeni pr. Ministarstvo financija, Zagreb (Guido Quien)
2001. Galerija Alta Vista, Dubrovnik (Tonko Maroević)
2003. Galerija Vladimir Bužančić, Zagreb (Lilijana Domić)
2005. Galerija Hajdarović, Požega (Guido Quien)
2006. Gradišćansko-hrvatski centar, Beč
2010. Galerija Matice hrvatske, Zagreb (Vanja Babić)
2015. Galerija CEKAO, Zagreb (Iva Körbler)
2016. Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, Zagreb (Iva Körbler)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.