Skip to content

Više mogućnosti no ikad za studiranje u inozemstvu

Program Erasmus, od 2013. godine preimenovan u Erasmus+, bogatiji je mogućnostima i financijski potkovaniji no ikad, a iduće godine slavi svoj trideseti rođendan

tsi erasmus logo

“Najveća nada svake zemlje leži u primjerenu školovanju mladih”, rekao je svojevremeno Erazmo Roterdamski, nizozemski filozof, teolog i književnik, te veliki borac protiv dogmatizma. Tijekom svog života školovao se i radio diljem Europe, od Nizozemske, Engleske, Italije, do Francuske i Njemačke.

Pet stoljeća kasnije, u sklopu programa Europske unije nazvanog po njegovom imenu, u portugalskom gradu Faru upoznale su se Zuzanna Wilk iz Poljske i Laura Éva Benkő iz Mađarske, dvije studentice portugalskog koje su, baš kao Erazmo, svoje studiranje odlučile obogatiti iskustvom u drugoj sredini.

Faro, mjesto koje su odabrale, najveći je grad u najjužnijoj portugalskoj pokrajini Algarve, poznatoj po lijepim plažama i sunčanom vremenu.

“Zaljubila sam se u Algarve, to je jedna od ljepših regija koje sam vidjela. Plaže i vrijeme su stvarno nevjerojatne i probala sam toliko voća za koje nisam znala niti da postoji”, rekla je za Hinu Wilk.

Cimerice Wilk i Benkő su u 2015. godini tamo provele šest mjeseci svoje studentske razmjene, putujući i po drugim krajevima Portugala, nakon čega za program Erasmus+ imaju riječi hvale i preporučuju ga svima.

Novi, poboljšani program Erasmus+

Program Erasmus započeo je 1987. godine, kad je 3244 studenata iz 11 država provelo razdoblje studirajući u inozemstvu. Od svojih početaka program je prošao mnoge promjene, uključujući sve veće mogućnosti za studente, ali i nastavno osoblje. 

Odbor za kulturu i obrazovanje EU-a u 2013. godini odlučio je obuhvatiti Erasmus u novom programu, Erasmus+, koji će trajati od 2014-2020. godine. Erasmus+ nudi više prilika za studiranje, rad ili usavršavanje u drugim državama, financira sportske aktivnosti, nudi prilike za mobilnost diljem svijeta, studentske pozajmice, te jezičnu podršku

Očekuje se da će Erasmus+ omogućiti odlazak na studentsku razmjenu oko 5 milijuna studenata. S budžetom od oko 14,7 milijardi eura, program na raspolaganju ima 40% više sredstava u odnosu na prošli ciklus. 

U prvoj godini programa, u kojoj je raspodijeljeno 2 milijarde eura, Erasmus+ je dokazao da su velika očekivanja opravdana. 

U toj godini dodijeljena su bespovratna sredstva za mobilnost rekordnih 650 tisuća studenata, pripravnika, nastavnika, volontera i ostalih mladih, objavila je Komisija početkom ove godine. Taj broj uključivao je oko 400 tisuća studenata, 100 tisuća volontera i mladih radnika, te 150 tisuća profesora, trenera i drugog osoblja koje je dobilo stipendije za svoj profesionalni razvoj. 

Iz Hrvatske je u 2014. godini u programu Erasmus+ sudjelovalo sveukupno 6905 studenata, mladih i zaposlenika u obrazovanju, na što je izdvojeno oko 9,73 milijuna eura. Najviše ih je odlazilo u Njemačku, Austriju, Španjolsku, Sloveniju i Poljsku, dok je najviše stranih studenata u Hrvatsku došlo iz Poljske, Španjolske, Francuske, Njemačke i Slovenije. 

Općenito gledajući, najpopularnija odredišta na koje studenti odlaze na razmjene su Španjolska, Francuska i Njemačka. Iste države šalju i najviše studenata, svaka oko 37 tisuća. Raste i broj profesora i nastavnog osoblja koji odlaze na razmjene, za 9%. Najviše ih šalju Poljska (7178), Turska (5838) i Španjolska (5727).

Program radi i na poboljšanju iskustva korisnika, pa studenti mogu biti sigurniji kako će se kvalifikacije koje dobiju u inozemstvu priznati u njihovim državama – 2013. godine ih je priznato 76%, a 2014. godine taj je postotak narastao na 85%.

Oko 10 tisuća studenata, te 50 tisuća mladih u lošijoj financijskoj situaciji dobili su i dodatna sredstva za sudjelovanje u programima mobilnosti. Za 2016. godinu bit će dodijeljeno dodatnih 13 milijuna eura za financiranje projekata kojima se rješavaju pitanja poput socijalne uključenosti manjina, migranata i drugih ugroženih društvenih skupina.

Osnažena je i suradnja s državama nečlanicama EU-a, a novost je i jezična potpora kroz koju je u 2014. prošlo 120 tisuća sudionika.

„Program Erasmus+ u svojoj se prvoj godini pokazao vrlo uspješnim. Impresivan broj sudionika dokazuje da taj program mladima poboljšava izglede za zapošljavanje, pomaže im u stjecanju novih vještina i iskustava te podupire modernizaciju europskih sustava za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. Na temelju te popularnosti programa nastojat ćemo uključiti više ljudi različitih interesa, profila i društvenih pozadina.”, zaključio je početkom godine Tibor Navracsics, povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Erasmus u Portugalu

“Drago mi je da sam otišla na Erasmus, naučila sam mnogo toga. To je odlična prilika, ali ovisi i o tome kako ju se iskoristi”, rekla je za Hinu Laura Éva Benkő iz Budimpešte koja na diplomskom studiju planira ponovno otići na razmjenu, na neko drugo mjesto.

S njom se slaže njezina cimerica Zuzanna, koja bi također opet sudjelovala u programu Erasmus+. “Zamisli da radiš sve stvari koje voliš, ali u totalno drugačijoj državi, gdje je sve novo. Osobno mi je najzanimljivija bila prilika da pričam strane jezike, isprobavam portugalsku hranu, te naravno, putovanje – Erasmus otvara nevjerojatne mogućnosti za putovanjem”, rekla je Wilk koja je tijekom svog boravka u Portugalu posjetila dobar dio te zemlje, kao i Azore, otoke usred Atlantskog oceana.

Kao studentice portugalskog jezika su i Wilk i Benkő na sveučilištu u Faru imale slobodu birati koja god predavanja su htjele jer se njihova razmjena temeljila na učenju jezika, pa su na različitim fakultetima slušale predmete poput crtanja, brazilske i portugalske književnosti, obrazovanja odraslih ili povijesti umjetnosti.

Kao jedinu negativnu stranu razmjene istaknule su previše birokracije pri slanju prijave.

“Fakultet u Portugalu tražio je samo ocjene, Ugovor o učenju i životopis. Sve ostalo bila je papirologija. Moram priznati da je popunjavanje svih tih papira na trenutke bila prava gnjavaža, i trajalo je zauvijek”, rekla je Wilk. 

“Prijava i papirologija za mene su bile kaos i mnogo sam se puta zbunila oko toga što trebam napraviti, gdje i s kim trebam otići na razgovor i slično. Iskreno, nitko mi to nije objasnio korak po korak. No, uspjela sam ispuniti i poslati sve papire, pa nije nemoguće”, slaže se Benkő, no ipak zaključuje kako je na razmjeni “bilo lijepo, studirala je zanimljive stvari i drago joj je da je mogla slušati sva ta predavanja i upoznati sve te ljude”. 

Sve potrebne informacije oko papirologije i procedure za hrvatske studente mogu se pronaćina internetskim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije. eu.hina.hr