Povratak Schengena: Komisija iznijela plan potpunog povrataka na učinkoviti schengenski sustav
Komisija je predstavila 4. ožujka detaljan plan s konkretnim koracima koje je potrebno poduzeti zbog ponovnog uvođenja prijašnjeg reda u upravljanju vanjskim i unutarnjim granicama EU-a
Stvaranje schengenskog prostora bez unutarnjih granica uvelike je dobro služilo europskim građanima i europskim tvrtkama, međutim zadnjih mjeseci taj je sustav zbog izbjegličke krize stavljen na ozbiljenu kušnju, pa i doveo se u pitanje. Europsko vijeće koje je zasjedalo 18. i 19. veljače jasno je pozvalo na obnovu normalnog funkcioniranja schengenskog prostora, i to s usklađenim djelovanjem i uz pružanje potpune podrške državama članicama suočenima s otežanim okolnostima. Prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: „Schengen je jedno od najvrjednijih postignuća europske integracije, a cijena njegova gubitka bila bi iznimno velika. Naš je cilj ukinuti sve unutarnje kontrole što je prije moguće, a najkasnije do prosinca 2016.“ Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: „Kao prvo, države članice moraju primjenjivati pravila – moramo prestati jednostavno propuštati izbjeglice, a države članice moraju odobriti ulazak tražiteljima azila i zabraniti ga onima koji samo žele proći kroz državu. Kao drugo, moramo otkloniti ozbiljne nedostatke na našim vanjskim granicama – očito je da je unutarnje područje bez graničnih kontrola moguće samo ako su vanjske granice dobro zaštićene. Doba je da se države članice udruže u zajedničkom interesu zaštite jednog od krunskih postignuća Unije.“ Cjelovito priopćenje za medije dostupno je ovdje.
Prvi projekti u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj: 95 milijuna eura žurne pomoći za izobrazbu i humanitarne potrebe
Europska komisija predstavila je 4. ožujka prve projekte u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj. Pritom se obvezala donirati 55 milijuna eura za rješavanje žurnih potreba sirijske djece u Turskoj koja su u školskoj dobi glede pristupa formalnoj izobrazbi, uz 40 milijuna eura humanitarne pomoći putem Svjetskog programa za hranu koji tijesno surađuje s Turskim crvenim polumjesecom. Prilikom posjeta izbjegličkim kampovima u pokrajinama Gaziantep i Kahramanmaraş u jugoistočnoj Turskoj povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn izjavio je: „Djeci sirijskih izbjeglica u Turskoj moramo omogućiti pristup formalnoj izobrazbi kako bi imala nadu za normalan život u budućnosti. Izobrazba za sve nas apsolutan je prioritet i ljudska obveza. Novo određenim i odobrenim iznosom sredstva od 55 milijuna eura pridonjet će se prjemošćivanju postojećih praznina i omogućiti da 110 000 sirijske djece nastavi školovanje. EU već pomaže izobrazbu 200 000 školske djece. Čime ćemo dopuniti hvalevrijedne napore turske države da izbjeglicama omogući izobrazbu.“ Cjelovito priopćenje za medije dostupno je na internetu.
Izvješće Komisije: Turska naprjeduje u liberalizaciji viznog režima
Komisija je 4. ožujka donijela drugo izvješće o naprjedovanju Turske u ispunjavanju preduvjeta iz Plana liberalizacije viznog režima u kojem je istaknula mjere koje je Turska poduzela od zadnjeg izvješća iz listopada 2014. Na sastanku na vrhu između EU-a i Turske održanom 29. studenog Turska se obvezala ubrzati ispunjavanje preduvjeta iz Plana kako bi postupak liberalizacije viznog režima dovršila do listopada 2016. Današnjim izvješćem pozdravlja se sveprimjetan angažman i odlučnost koju su pokazale turske vlasti. Cjelovito priopćenje za medije dostupno je ovdje.
Komisija Grčkoj je dodijelila 3,5 milijuna eura žurne pomoći za prihvat migranata i izbjeglica
Europska komisija dodijelila je Grčkoj 3,5 milijuna eura pomoći za žurne slučajeve. Zapravo su sredstva kojima će se pokriti operativni troškovi osoblja u centrima za prvi prihvat kojeg će se ustrojiti na grčkim otocima Kosu, Lezbosu, Samosu, Hiju i Lerosu. Sredstva su osigurana iz Fonda za unutarnju sigurnost, pa s njima bi trebalo ojačati grčke kapacitete za uspješno upravljanje nezapamćenim priljevom migranata u tu državu. Pomoć za žurne slučajeve iskoristit će se i zbog znatnog povećanje broja specijaliziranih djelatnika, čime bi se trebali skratiti postupci registracije.
EUROSTAT: azil u državama članicama EU-a – 2015. registrirano rekordnih 1,2 milijuna osoba koje su prvi put zatražile azil; najviše Sirijaca, Afganistanaca i Iračana
Tijekom 2015. godine od 1 225 600 osoba koje su po prvi put zatražile azil, mnoštvo od njih podnijelo je zahtjev za međunarodnu zaštitu u državama članicama Europske unije, što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine. Broj Sirijaca koji su 2015. zatražili međunarodnu zaštitu udvostručio se u usporedbi s prethodnom godinom, pa je u konačnici dosegnuo broj od 362 800 osoba, dok se broj Afganistanaca gotovo učetverostručio (178 200 osoba), a broj Iračana se usedmerostručio (121 500 osoba). Na državljane tih triju država spadaju osobe koje imaju najveći udio među osobama koje su 2015. prvi put zatražile azil u državama članicama EU-a jer su oni činili više od polovice svih osoba koje su prvi put zatražile azil. Cjelovito priopćenje za medije dostupno je na internetu.
Komisija predložila pristupanje EU-a Međunarodnoj konvenciji o borbi protiv nasilja nad ženama
Europska komisija 4. ožujka je predložila da Europska unija ratificira Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe koja je sveobuhvatan međunarodni sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova, izjavila je: „Našim se prijedlogom odašilje jasna poruka: žrtve nasilja nad ženama moraju u čitavoj Europi dobiti bolju zaštitu. Svaka treća žena u EU-u doživjela je fizičko ili seksualno nasilje – ili oboje. Više od polovice žena starijih od 15 godina doživjelo je seksualno zlostavljanje. Te brojke nisu prihvatljive i suprotne su našim vrjednostima. Prijedlog da EU ratificira Istanbulsku konvenciju korak je naprijed i u našoj borbi protiv nasilja i u jamstvu ravnopravnosti spolova. Kako bi se zajamčila dosljedna provedba na svim razinama, koristim ovu priliku i da sve države članice koje još nisu ratificirale Konvenciju pozovem da to učine u što kraćem roku.“Nakon pristupanja Konvenciji, EU i njegove države članice, u okviru pripadajućih ovlasti, zajamčit će provedbu niza prava i obveza kojima se štite žene (kriminalizacija rodno uvjetovanog nasilja, dostupnost skloništa, podrška putem telefona…). Objavljeni su priopćenje za medije i informativni članak. Dodatne informacije dostupne su ovdje.
Kalendar Tjedne aktivnosti povjerenikâ
