U Zagrebu sastali se predsjednici gospodarskih komora iz tzv. „Jugoistočne Europe“ zbog povezivanja i stvaranja preduvjeta za sigurniju budućnost država u susjedstvu i EU

Predstavnici komora

Investicijski Komorski forum predsjednika i podpredsjednika gospodarskih komora koji su uglavnom došli iz država istočnog susjedstva, tj. iz tzv. „Jugoistočne Europe“, održan je 25. veljače 2016. u HGK u Zagrebu

Komorska konferencija u HGK okupila je više nego ambiciozne predsjednike i potpredsjednike gotovo svih gospodarskih komora iz država istočnog susjedstva i Turske kako bi zajednički djelovale na pripremi projekata za izgradnju bolje budućnosti i gospodarske suradnje u svim tim društvima i državama. Svrha Komorinog investicijskog foruma i cjelokupnoga Berlinskog procesa zapravo je pretvoriti susjedstvo Europske unije u zonu stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog napretka kako bi se državama susjedstva dala europska budućnost. „Svjesne problema baš su gospodarske komore koje su oduvijek bile te koje su kad možda politika i nije imala sluha za gospodarstvo otvarale vrata i zagovarale slobodu kretanja ljudi i roba,“ istaknuo je kao domaćin Luka Burilović iz HGK.

Burilović nadalje govoreći istaknuo je kako države susjedstva čine povijesno, zemljopisno i interesno značajno naše tržište na kojem i dalje želimo i trebamo biti prisutni. „Hrvatska i Slovenija članice su EU, ali i države koje su gospodarski usko povezane sa susjednim državama Jugoistoka Europe. Europska je perspektiva svih ovih država jasna, što dodatno pokazuje i činjenica da je baš BiH prije nekoliko dana podnijela zahtjev za članstvo u EU. Isto tako trud se isplati, jer biti dio jedinstvenog europskog tržišta povlastica je za koju treba izgradnja tzv. „Digitalizirane platforme komora“ čime bi se objedinile sve informacije i komorske usluge, postiga bolja međunarodna povezanost KIF-a pomoću koje bi male i srednje tvrtke lakše zakoračile na inozemna tržišta, Start up KIF-a sa svrhom financiranja start up tvrtki i projekata MSP-ova u državma KIF-a i KIF Inovacijska i R&D platforma koja bi poslužila povezivanju znanosti i gospodarstva. Peti projekt je Dualna izobrazba čime bi se u državama KIF-a riješio problem neusklađenosti izobrazbe i tržišta rada“, objasnio je Kramarić.

Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, poručio je kako regijska tržišta moraju nastupati na trećim tržištima kao jedan proizvod, jer danas više ne postoje nacionalne ekonomije, već samo konkurentne i nekonkurentne ekonomije. “Više od 95 posto članica komora čine male i srednje tvrtke pa su u središtu razgovora zajednički projekti za razvoj komorskih usluga ključnih za podizanje konkurentnosti ovog sektora i jačanje kapaciteta u procesu europskih integracija, od  usluga koje se tiču pristupa alternativnim izvorima financiranja, preko stručnog obrazovanja do obuke,” smatra Čadež koji je istaknuo značaj inicijative za osnivanje regijske stručne škole na Brezovici, poglavito zbog potrebe oblikovanja regijskih baza  podataka, dubinske analize stanja u gospodarstvu regije na mikrorazini i utvrđivanje njenih razvojnih potencijala.

Anthony A. Gribben iz Europske zaklade za stručnu izobrazbu (ETF) smatra da nove države članice donose i nove ideje u EU, i ujedno naglašava da bi se gospodarske komore morale više prilagoditi principima koje zagovara Zakon o malom poduzetništvu, jer bi se tako osiguralo kvalitetnije osposobljavanje i potpora malim poduzetnicima i poduzetništvima koji pokazuju izvozni potencijal. Pritom kreatori gospodarskih politika mogu učiti iz postojećih uspješnih praksi unutar maloga i srednjeg poduzetništva i iz osposobljavanja koje komore nude kako bi daljnje stvaranje politika postalo još djelotvornije pozitivno utjecalo na konkurentnost, rast i uopće posao u cjelini.

Zakon o malom gospodarstvu Europe i poduzetničke vještine predstavila je ravnateljica Regijskog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija država Jugoistočne Europe (SEECEL) Efka Heder.  Zapravo SEECEL čini projekt kojeg je suosnivač HGK, a kojeg su kao partnera u izgradnji zajedničke platforme za aktivno poduzetništvo i razvoj ljudskih potencijala prepoznale i ostale gospodarske komore, jer predstavlja primjer europskog projekta suradnje u susjedstvu EU, kojeg je Europska komisija prepoznala kao primjer najbolje prakse strateške suradnje u državama JI Europe, i to na području učenja za poduzetništvo kao ključne u RH.

Jasmin Devlić, načelnik Samostalnog sektora za gospodarsku birateralu Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH istaknuo je sinergiski značaj i ulogu koju HGK ima s ključnim ministarstvima i agencijama Vlade RH u promicanju interesa hrvatskoga gospodarstva na nacijinoj, regijskooj, europskoj i globalnoj razini.

Predstavljajući zajedničke projekte za bolju budućnost, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić rekao je kako je svrha povećanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki, stvaranje povoljnije poduzetničke klime, smanjenje stope nezaposlenosti u državama KIF-a, stvaranje zone ekonomske stabilnosti i smanjenje stope iseljavanja mladih u državama KIF-a. Za ostvarenje tog smjera HGK predlaže pet projekata kojima bi se poboljšala poduzetnička klima. „To potpora unapređenju kompetencija poduzetnika iz tog razloga nužna i neophodno potrebna za jačanje konkurentnosti,“ objasnila je Efka Heder.

Ujedno je Efka Heder naglasila kako je baš ljudski potencijal najbitniji resurs svakoga gospodarstva koje ozbiljno promišlja svoj održivi rast i razvoj, a poduzetnici se smatraju okosnicom gospodarskog rasta, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije. „Novi poduzetnici, posebno mali i srednji godišnje u Europi stvaraju više od četiri milijuna novih radnih mjesta.“

Značajna su poticanja poduzetničkih vještina i poduzetničkog duha koje znatno SEECEL-a i ETF-a koji pružaju potporu državama kandididaticama istaknuo je Michel Catinat iz Europske komisije, a njegov kolega Bernard Brunet poručio je da privatni sektor treba osnažiti svoj glas s kreatorima politika, govorio je i načelnik Samostalnog sektora za gospodarsku birateralu Ministarstva vanjskih i europskih poslova …

Po završetku raspravnog djela foruma predsjednici komora potpisali su i zajedničko pismo potpore za usvajanje izmjena zakona o privrednim komorama Albanije, čime bi se predvidilo uvođenje obveznog članstva kompetencije.

Na kraju zagrebačkog Komorskog investicijskog foruma predsjednika gospodarskih komora država iz susjedstva, tj. iz „Jugoistočne Europe“ u HGK, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović poručio je: „Sva zajedno tržišta država tzv. „Jugoistočne Europe“ čine svega 6,5 % tržišta Europe, stoga bi skupnim zajedničkim nastupima trebala međunarodno djelovati i poslovati. Zato je komorski investicijski forum idealna platforma za suradnju kako bi povezali svoja gospodarstva a time osigurali provedbu strateških infrastrukturnih projekata. Onih projekata u koje moramo uključiti svoje članice i gospodarstvenike kako bismo im omogućili znatno brži gospodarski razvoj, čime bi u konačnici i ostvarili strateške interese naših država i EU“.