Predsjednik HAZU govorio na konferenciji o holokaustu

33

 33

Ivan Raos

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić zapaženo govorio na međudržavnoj videokonferenciji Hrvatska i Slovenija sedam desetljeća nakon holokausta

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić govorio je u petak 26. veljače 2016. na Međudržavnoj videokonferenciji Hrvatska i Slovenija sedam desetljeća nakon holokausta održanoj u Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU koja je organizirana kao dio programa u okviru Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma Zagreb. Sudionici iz Hrvatske i Slovenije na konferenciji su govorili o stanju i raspoloženju društva u svojim državama u odnosu na holokaust s posebnim osvrtom na nepostojanje adekvatnog memorijala.

Akademik Kusić istaknuo je u svom govoru simbolički značaj održavanja ove konferencije baš u Narodnom domu HAZU koji je bio sjedište Hrvatskog narodnog preporoda i u kojem su bila prva sjedišta Akademije, Matice hrvatske, Narodnog muzeja i Narodne čitaonice, a i Josip Jelačiću noj je bio izabran za hrvatskog bana. „Ovo je jedna od najbitnijih institucija kulturskog i političkog života hrvatske nacije, a u izgradnji njenog identiteta sudjelovali su i mnogi pripadnici židovske zajednice na području znanosti, kulture, izobrazbe, medicine, gospodarstva i bili su potpuno integrirani u hrvatski građanski život”, kazao je akademik Kusić.

Nadalje govoreći o izgradnji memorijala holokausta u Zagrebu, akademik Kusić je istaknuo da je to dug Zagreba i Hrvatske židovskoj zajednici i da se oko tog pitanja treba postići konsenzus kako ono ne bi postalo predmet dnevnopolitičkih rasprava. Podsjetio je i na rušenje sinagoge u Zagrebu i rekao da je to bio udarac identitetu i baštini cijelog Zagreba i Hrvatske, a ne samo Židova. „Rasni zakoni bili su ne samo anticivilizaciji i antikršćanski, nego i antihrvatski. Antisemitizam nikad nije bio dio identiteta hrvatske naciije, a nema ga ni danas, izim marginalnih i bizarnih incidenata”, poručio je akademik Kusić, dodavši da svaki pokušaj negiranja i umanjivanja žrtava, kao i relativizacije zločina i prebacivanja krivnje na žrtve treba suzbijati, kako se zločini poput holokausta više ne bi nikad više ponovili. „Memorijal holokausta stoga bi bio i upozorenje, posebno mladim naraštajima, da se ovakvo zlo više nikad ne ponovi“, dodao je akademik Kusić.

Na konferenciji još su sudjelovali i Nataša Jovičić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske, Vesna Kusin, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, Goran Radman, ravnatelj HRT-a, Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije koji je preživio holokaust.