Otvorenje “Uskršnje izložbe 2016” 17 članova HDLU Zagreb i predstavljanje knjige “Golgoto, moj plaču” autora Roka Dobre uz predgovor Miljenka Stojića i s ilustracijama Križnog puta Isusovog slikara Stjepana Katića održati će se u srijedu, 16. ožujka 2016. godine, u 19 sati u dvorani “Margarita Peraica” Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu (Praška 6/II. kat., Marićev prolaz)
Liječnike, likovne umjetnike, pjesnike,… kroz uskrsnu duhovnu obnovu povezat će doc. dr. dc. fra Draženko Tomić
Tradicionalna Uskršnja izložba Hrvatskog katoličkog liječničkog društva
Umjetnici koji izlažu na Uskršnjoj izložbi 2016. U Hrvatskom katoličkom liječničkom društvu – biografija i podaci o radu
1. Vlasta Pastuović Aleksić rođena je 1963. godine u Sisku. Od 2000. godine članica je HDLU-a, a od 2015. godine, članica je i dopredsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb – HDLU Zagreb. 2015. godine, diplomirala je na četverogodišnjem preddiplomskom studiju slikarstva na Šoli za risanje in slikanje – Arthouse u Ljubljani, te na Arthouse nastavlja školovanje na diplomskom studiju ( mag. lik. umj. ) Izlagala je na preko 20 samostalnih i velikom broju skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Naziv rada: ” Međuprostor ”, akril na platnu, 50 x 70 cm
2. Krešimira Gojanović rođena je 1970. u Osijeku, Hrvatska. 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a 1993. diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu – klasa prof. Ante Kuduza. 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana – smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eriču. Članica je HDLU-a, HZSU-a i predsjednica HDLU Zagreb. Izlagala je na preko 40 samostalnih izložbi i sedamdesetak skupnih u zemlji i inozemstvu.
Naziv rada: ” Proljetna instalacija ”, kombinirana tehnika – drvo, gips, akrilne boje, 30 x 40 cm
Jasminka Bukvić rođena je i živi u Zagrebu. U Zagrebu je završila osnovnu školu, osnovnu glazbenu školu – klavir i V gimnaziju. Diplomirala je i specijalizirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon slikarskih tečajeva pod vodstvom izv. prof. art. Ksenije Turčić i posebno red. prof. art. Emila Roberta Tanaya, diplomirala je u Ljubljani na četverogodišnjem prediplomskom studiju slikarstva u klasi doc. mag. Mladena Jernejeca pri Šoli za risanje in slikanje Arthouse – College of Visual Arts. Sada završava diplomski studij slikarstva (mag. lik. um.) u Ljubljani. Član je HDLU Zagreb.
Naziv rada: „Pod Biokovom“, ulje na platnu, 24 x 30 cm.
3. Juraj Jonke rođen je 27. rujna 1954. u Klenovniku ( Hrvatsko Zagorje ), doselio se 1958. u Zagreb. 40 godina radio je u Plivinom pogonu za proizvodnju lijekova, te je kroz intenzivni umjetnički angažman tokom vremena postao stalni član Hrvatskog društva naivnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb i Društva minijaturista Zaprešić. Juraj Jonke ima iza sebe četrdesetak samostalnih i više od 350 skupnih izložbi i radovi mu se nalaze u mnogim javnim i privatnim zbirkama.
Naziv rada: Juraj Jonke, ” Lotrščak ”, ulje na platnu, 40 x 50 cm
4. Stjepan Katić rođen je 25. 10. 1959. u Čapljini ( BiH ), 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu ( smjer: biokemijsko inženjerstvo ), a 2004. magistrirao je prirodne znanosti ( biokemija ) na PMF-u u Zagrebu. Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama, te privatnim zbirkama. Ostvario je četrdeset samostalnih i više skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Utemeljitelj je i glavni urednik web portala za e-umjetnost i najnovije vijesti, Akademija – Art.
Naziv rada: ” Isus umire na križu “, pastel na papiru, 70 x 50 cm
5. Robert Štimec rođen je u Pazinu 1956., od rane mladosti živi u Zagrebu, gdje se i školovao, te profesionalno djeluje u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika kao grafički i produkt dizajner. Član je ULUPUH-a od 1985., HZSU-a od 1988., te je 2015. bio jedan od osnivača Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, u kojem djeluje kao tajnik udruge. Ostvario je više desetina autorskih i dizajnerskih projekata, izlagao svoje radove na brojnim izložbama, a zadnjih godina u Zagrebu djeluje i kao umjetnički voditelj Poklon galerije Crocrodeal.
Naziv rada: ” Uskršnji aranžman dizajnerskih pisanica ”, kombinirana tehnika – različiti materijali
6. Mladen Žunjić, apstraktni ekspresionist, rođen je u Zagrebu, te je 4 godine živio u Kraljevini Belgiji i 7 godina u Republici Sloveniji, gdje je sticao bogata iskustva iz modernog slikarstva. Njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama štovatelja moderne umjetnosti diljem Hrvatske, Europe, pa sva do SAD-a. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama, te je član Udruge likovnih umjetnika Fortuna – ART i HDLU Zagreb. Radovi su mu izloženi u stalnoj postavi Galerije Žunjić u Zagrebu.
Naziv rada: ” Duboko zeleno ”, akril na platnu, 60 x 80 cm
7. Mata CROata ( Mate Turić ) rođen je 1987. u Zagebu. Završio je srednju klesarsku školu u Pučišćima na Braču, te Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom brijegu, gdje je stekao naziv magistra i profesora likovne kulture. Ima prepoznatljivi umjetnički rukopis, a u svom načinu rada najčešće izrađuje reljef i pušta ga u prostor, ističući jak simbolizam. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, radio je i na restauraciji Zagrebačke katedrale, te je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb.
Naziv rada: ” Kameno jedro ”, iz ciklusa ” Jedra ”, reljef – skulptura
8. Sonja Šimatić završila je dodiplomski studij na Školi za crtanje i slikanje ” Arthouse” u Ljubljani, te trenutno pohađa redovni diplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Igora Rončevića. Izlagala je na više samostalnih, te velikom broju skupnih, žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Naziv rada: ” Mrtva priroda sa lavandom ”, ulje na platnu, 50 x 40 cm
9. Sabina Blažić rođena je u Zagrebu 1972. godine, gdje stvara i živi. Slika uglavnom različitim kombiniranim tehnikama, te se bavi umjetničkom fotografijom. Njezina nepresušna tema je ljepota prirode koja je okružuje, a često u pozadini stoji i dublja duhovna poruka.
Naziv rada: ” Stepenice u nebo “, fotografija, 30 x 40 cm
10. Boris Pecigoš je rođen 1974. u Zagrebu, a živi i stvara u Rijeci, na granici gdje se susreću more i planine, koji su Borisu nepresušna veza s Izvorom. U umjetničkom stvaralaštvu, kao i u svemu ostalome što radi, nadahnjuju ga i inspiriraju moćna i prekrasna priroda, nježna i meditativna glazba, duboka i emotivna poezija, te mistična i zen duhovnost. Završio je studij slikarstva na ljubljanskom Arthouse – College of Visual Arts. Član je HDLU Zagreb. Osnivač je i voditelj udruge Atelier Hayat.
Naziv rada: ” Portret skrivenog I ”, kombinirana tehnika – akril i fotografija na papiru, 30 × 38 cm
11. Ivana Režek završila je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer grafički dizajn. Bavi se ilustracijom, dizajnom i slikarstvom. Izlagala na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, sudjelovala na likovnim kolonijama, te organizirala brojne likovne izložbe umjetnika u zemlji i inozemstvu.
Naziv rada: ” Anđeo čuvar ”, akril na platnu, 50 x 70 cm
12. Vedran Ivanković rođen je 1977. u Splitu. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu, smjer slikarstvo. 2003. diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u klasi prof. Gorkog Žuvele i stekao zvanje akademskog slikara. Sudjelovao je na više grupnih i samostalnih izložbi, likovnih kolonija i radionica, te je autor preko dvadesetak scenografija u hrvatskim kazalištima.
Naziv rada: ” Mokrost ”, akril na platnu, 100 x 80 cm
13. Stjepan Kulfa rođen je 1961. godine u Donjem Jesenju, nedaleko od Krapine. Veoma rano, još kao dječak obolio je od distrofije. Iako je završio srednju ekonomsku školu, nije zbog invalidnosti mogao raditi, pa je umirovljen. Sve svoje vrijeme posvetio je umjetničkom stvaranju u drvetu i ozbiljnije se bavi rezbarenjem od 1980. godine. Priredio je više samostalnih i skupnih izložbi skulptura, a posebno jaslica u više gradova u Hrvatskoj, te na više svjetskih izložbi jaslica u Rimu, Arlesu, Napulju, Salzburgu, Skoplju, i dr.
Naziv rada: ” Raspeće Isusa Krista ”, tehnika ikonopisa – zlatni listići i jajčana tempera s vinom
14. Anđelko Brkić rano djetinjstvo je proveo u selu Glogovac, a od 1969. živi u Koprivnici, gdje se školuje, radi i zasniva obitelj. Član je Likovno – kreativnog centra Koprivnica, slikarske sekcije Podravka 72 i HDLU Zagreb, te je izlagao na brojnim skupnim i nekoliko samostalnih izložbi. Zaljubljen je u boju, liniju i sjenu, te kroz njih pokušava proniknuti u zagonetnu definiciju ljepote.
Naziv rada: ” Magdalena ”, ulje na platnu, 50 x 40 cm
15. Slavenka Baković, keramičarka, 2009. pohađala je Umjetnička radionica u POU ZG, pod stručnim vodstvo Mirjane Rajković. Usavršavala se na raznim radionicama priznatih keramičara. Sudjeluje na više skupnih i međunarodnih izložbi. Članica je Eksperimentalne radionice keramike, HDLU Zagreb i Kerameikona.
Naziv rada: ” Poniznost ”, raku – obojani, glazirani, slobodno građeni, 22 x 30 cm
16. Hrvojka Miočić rođena je 8. listopada 1955. u Sućurju na otoku Hvaru. Živi i radi u Zagrebu i Zadru. Oslikavanjem svile i design-om bavi se od 1992. godine. Slikarske tehnike naučila je kod Hanne Hoffmann u Balzheim-u, Njemačka. Sudionica je brojnih samostalnih i skupnih izložbi i slikarskih kolonija u RH i inozemstvu. Svojim donacijama pomaže mnoge humanitarne akcije. Od 2004. do 2012. godine imala je vlastitu galeriju.
Naziv rada: ” Ruže ”, akvarel na svili, 72 x 74 cm
Roko Dobra pjesnik, prozaik, kazališni i književni kritičar rođen je na otoku Žirju 28. listopada 1930. godine. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, Radničku gimnaziju u Šibeniku. a na Filozofskom fakultetu u Zadru studira i diplomira hrvatski jezik s jugoslav. književnostima i povijest umjetnosti 1969. Dobra je vrlo rano počeo pisati pjesme – još u izbjegličkom logoru El Shatt u Drugom svjetskom ratu. Prvu je pjesmu objavio u jednom prigodnom biltenu 1947. u Splitu. godine. Inače, pokušao je podosta toga u životu (biti ribar, trgovac, šofer, administrator u upravi grada Šibenika …), a školuje se, uglavnom, uz posao. U Šibeniku 1951. pokreće i uređuje književni časopis “Naša mladost”, u kojemu je objavio svoj prvi sonet, dok je početkom šezdesetih prošlog st. predsjednik Studentskog literarnog kluba u Zadru, u okviru kojeg je urednikom njegovih izdanja. Neosporno je, isto tako, da je uvelike pridonio osnivanju Književnog centra u Zadru 1981. u kojemu je recenzirao ili uredio nekoliko njegovih edicija. Surađivao je u „Novinama mladih”, „Omladini”, „Šibenskom listu”, „Zadarskom listu”, „Slobodnoj Dalmaciji”, „Zadarskom Regionalu”, „Šibenskoj reviji”, „Zadarskoj reviji”, „Koracima”, „Poletu”, „Krugovima”. „Republici”, „Putevima”, „Bagdali”, „Odzivima”, „Poljima”, „Disovu glasniku”, „Mogućnostima”, „Dubrovniku”… Također su mu pjesme tiskane i u skupnim knjigama: „Moreplovi” (Dubrovnik), „Zbirka poezije” (Koprivnica), „Dodiri, odlasci” (Rešetari) „Pobratimstvo lica u nemiru” (Split). „Naša velečasna maslina” (Split), „Vedri Vidra»” (Split); u spomen-zbirci o nastradalim našim vatrogascima na Kornatu „Plamene zvijezde”, s ciklusom od tri soneta „Ispovijed Kornata” i u ediciji u povodu 800. godišnjice franjevačkog reda „Hvaljen budi, Gospodine moj”. A objavljeno mu je i devet knjiga pjesama, pretežno soneta: „Zvijezde nad raskršćem” 1955., „Vrisak krvi” 1961., „Nakon brodoloma” 1969., „Dozivanje mora” 1980., „Upornost hodanja” 1984. „Zadarska ogrlica” 1987., „Zatočenik mora” 2003., „Zlato moga praha” 2008., „Dah sunca” 2010. i „Kist i pero” 2013., dok mu je na netu u antologijskom pregledu „Pjesnici Ane Horvat” postavljena zbirka ljubavnih soneta „Ona je more” 2013. godine. Usto mu je tiskana i knjiga „Epistole” (pisama upućenih pretežno pjesnicima) 2011., a pripremio je i objavio libar narodnih pjesama otoka Žirja s naslovom „Žirajska pismarica” 2009. U nekoliko je navrata bio nagrađen za poeziju, da bi za izuzetno nadahnuti mu sonetni vijenac „Zadarska ogrlica” na jugoslavenskom natječaju, raspisanom u bjelopoljskom (Crna Gora) književ. časopisu „Odzivi” 1986. godine, bio nagrađen Drugom nagradom. Član je Društva hrvatskih književnika, živi i radi na otoku Žirju i u Zadru.
