Profesor Džeba podnio tužbu o razdjelnicima za grijanje

Gradske toplane još uvijek su monopolisti i o njima ovise 154.000 kućanstava, ali građani su ti koji su prisiljeni prilagoditi se tržištu jer ih zakon obvezuje da ugrade mjerač potrošnje energije, kalorimetre ili razdjelnike koji bi trebali na pravedniji način raspodijeliti troškove grijanja

grijanje

Kada se govori o razdjelniku važno je znati kako je on jeftinija zamjena za precizniji kalorimetar, ali je ugradnja kompliciranija, pa se većina odlučuje za razdjelnik, na zadovoljstvo specijaliziranih tvrtki koje ih ugrađuju i očitavaju

Sumnju na pravilan rad razdjelnika već su pokazali Nijemci i Slovenci, a kod nas se građanima prijeti i visokim kaznama ako ih ne ugrade, upozorila je karlovačka udruga za zaštitu potrošača.

Saborski su zastupnici početkom veljače predbacili Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) da je propustila građane pravodobno informirati da ugradnja razdjelnika za toplinsku energiju ne znači nužno i uštede u kućnom budžetu.

Cijelo vrijeme isticano je da će ugradnjom razdjelnika građani uštedjeti, a što je zapravo obmana.

U velikoj većini zgrada ugrađivani su pak razdjelnici jer je to bilo jeftinije rješenje u odnosu na kalorimetre. Ugradnja kalorimetara za stan od 60 četvornih metara stoji oko 10.000 kuna, dok ugradnja razdjelnika za isti taj stan stoji 2500 kuna. Uz visoku cijenu koju su platili hrvatski građani u mnogim stanovima nakon ugradnje razdjelnika pojavili su se nesnosni šumovi i zujanje u radijatorima i u cijevima grijanja.

Prošle godine HEP Toplinarstvo počelo je inzistirati da građani ugrade razdjelnike, a one koji ih nisu ugrađivali “kažnjavalo” se s čak 50 posto višom cijenom grijanja, a oni koji do sada nisu poštovali zakonsku obvezu ugradnje razdjelnika njima sad prijete kazne od 10.000 do 50.000 kuna.

Zastupnici u Saboru pitali su i zašto je riječki ENERGO znatno skuplji od opskrbljivača u drugim gradovima, zbog čega su Riječani i prosvjedovali na ulicama.

Lucijan Vukelić (HDZ) podsjetio je da je cijena toplinske energije u Rijeci 2014. bila 0,60 kuna, a u Zagrebu 0,17 kuna.
“Firma Energo nalazi se u dubiozi od 85 milijuna kuna gdje pokušava, naravno na leđima građana, namiriti taj svoj dug”, ustvrdio je Vukelić i dodao da je 10 tisuća kućanstava u Rijeci talac te tvrtke.

Iako je građanima bilo obećavano da će nakon ugradnje razdjelnika ili kalorimetara imati manje troškove grijanja, mnogi od njih ipak su se neugodno iznenadili jer su njihovi računi za grijanje sad viši nego prije.

Ivica Džeba: Zakonom i pravilnikom zadire se u privatno vlasništvo

O razdjelnicima će sada odlučivati i Ustavni sud jer je Ivica Džeba, profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, prekjučer podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o tržištu toplinskom energijom koji propisuje obvezu ugradnje tih instrumenata te Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju, javlja Večernji list.

“Osnova za podnošenje tog zahtjeva jest to da se zakonom i pravilnikom zadire u privatno vlasništvo – kazao je za Večernji lsit profesor Džeba dodajući da je taj zahtjev podnio kao građanin. Prema njemu sporno je to što se zakonom nameće ugradnja razdjelnika kao i to da se kažnjava one koji to ne učine.

Profesor Džeba smatra da su razdjelnici čista prijevara građana i da ih Hrvatska nije bila dužna ugrađivati jer se u direktivi EU koja o njima govori navodi da se oni ne moraju ugrađivati ako država članica dokaže da bi postavljanje razdjelnika bilo troškovno neučinkovito.

On je još krajem prošle godine pitao resorno Ministarstvo gospodarstva jesu li izradili studiju o razdjelnicima prije odluke o njihovoj obveznoj ugradnji. Odgovorili su mu da to nisu napravili jer direktiva to i ne zahtijeva.

Njemačka je pak, navodi Džeba, izradila tu studiju, koja je pokazala da razdjelnici ne će smanjiti potrošnju energije pa ih nije ni uvela. Razdjelnici su troškovno neučinkoviti, navodi Džeba, kad se uzmu obzir uštede koje donose u odnosu na troškove ugradnje. A o tim troškovima nitko ne govori. Procjenjuju se na čak milijardu kuna.

“Kad se sve to uzme u obzir, onda je ustvari grijanje u sljedećih 20 godina poskupjelo 30 posto”, ističe Džeba. vecernji.hr