Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar

Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar 3

od 24.02.-28.02.2016.

Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar 3

U sklopu manifestacije „Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar“, koja traje od srijede 24. veljače do nedjelje, 28. veljače, u prostorima Narodnog muzeja Zadar održat će se:

– Radionice izrade kraluša (jedan ciklus radionica u trajanju od 30 sati) – Kraluš, kraluž, pleteni kraluš, je raskošna ogrlica, dio svečane ženske tradicijske nošnje samoborskog kraja. Pod nazivom kraluš podrazumijeva se tri različite ogrlice: ogrlicu od jednog ili više nizova nanizanih koraljnih zrnaca, ogrlicu od zrnaca bilo koje vrste nanizanih u jedan ili više nizova te ogrlicu koja nastaje nizanjem zrnaca u obliku mreže skladnih boja i ornamenata, tzv. pleteni kraluš, pleteni kraluž. Kod pletenog kraluša su se zrnca u početku navodila na osam, deset ili dvanaest niti konjske dlake, a kasnije se staklena i plastična zrnca navode na plastične niti. Kraluš je vrlo značajan simbol ženinog identiteta od njene djevojačke dobi do starosti razlikujući se posebno kao kraluš za djevojku, koji ona počinje nositi od svoje petnaeste godine kada postaje djevojka za udaju, kraluš za mladenku, mlađu i stariju udatu ženu. Žena u koroti nije nosila kraluš, a nakon korote nosila je skromniji tip kraluša. Najljepše vrste kraluša nosile su se na najvažnije crkvene blagdane kada je i odjeća bila najsvečanija. To su Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa, Mala Gospa i Božić. Samoborski muzej je od 2000. godine pokrenuo radionicu izrade kraluša koja se održava svake godine po dva puta u Samoborskom muzeju i ima svaki puta veliki broj polaznica. Voditeljica radionice je mr.sc. Lela Roćenović, viša kustosica, etnologinja, iz Samoborskog muzeja. Godine 2004. mr.sc. Lela Roćenović dobila je nagradu Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva u kategoriji restauratorsko-konzervatorski rad za projekt Kraluš,kraluž, pleteni kraluš.

U Narodnom muzeju Zadar će se održati jedan ciklus radionica u trajanju od 30 sati tijekom pet dana (srijeda, četvrtak, petak, subota i nedjelja). Radionice vodi mr.sc. Lela Roćenović, viša kustosica, etnologinja, iz Samoborskog muzeja

– Radionica pričanja strašnih samoborskih priča Samobora i samoborskog kraja – O neobičnim bićima i neobičnim događanjima koja se tradicionalno prepričavaju po samoborskom kraju pričat će etnologinja mr.sc. Lela Roćenović iz Samoborskog muzeja. Radi se o fantastičnim bićima kao što su vile, vještice – coprnice, mure i more, vodeni čovek, nevidičići, nedeljni lovci. Tu su i različita vjerovanja o nekim životinjama koje mogu govoriti, prognozirati vrijeme, pomagati ljudima, ali im se i osvećivati. Kroz ovakve priče suočavamo se s vlastitim strahovima koje rješavamo najboljom katarzom, a to je smijeh. Radionica je primijenjena učenicima nižih i viših razreda osnovne škole. Radionica se održava dva dana (četvrtak i petak), ukupno osam termina/osam grupa učenika.

– Izložba DODIR NJEŽNOSTI Umjetnice iz fundusa Samoborskog muzeja – otvorenje izložbe će biti u četvrtak 25. veljače 2016. godine u 19 sati, u Gradskoj loži.

Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar 2

Izložba DODIR NJEŽNOSTI
Umjetnice iz fundusa Samoborskog muzeja

U sklopu manifestacije „Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar“ organizira se i izložba „Dodir nježnosti – Umjetnice iz fundusa Samoborskog muzeja“.
Otvorenje izložbe će biti u četvrtak 25. veljače 2016. godine u 19 sati, u Gradskoj loži.

Iznimno plodna suradnja između Samoborskog muzeja i Narodnog muzeja Zadar još jednom je rezultirala zanimljivom izložbom kojom javnosti predstavljamo dio bogate kulturne povijesti Hrvatske i Samobora. Umjetnička izložba može ispreplesti u jednom malom prostoru mnoge životne priče koje pripadaju i u različita vremenska razdoblja. Ova izložba je upravo to, pleter ženskih sudbina. Sudbina koje su stoljećima stajale u sjeni. Neke su bile sretne, neke tužne, neke se još uvijek odvijaju u ovom prostoru i vremenu. Međutim, zajedničko im je hrabrost stvaranja, bez obzira da li je vođeno formalnim umjetničkim obrazovanjem ili je čist izraz talenta. Posjetitelji će imati priliku upoznati se sa iznimnim radovima među kojima su najvrjedniji portreti operne dive Maje Strozzi-Pečić (koja je jedno vrijeme živjela u Samoboru) te Lavice Matić-Bazala slikarice Naste Rojc. Na izložbi su predstavljene i brojne druge umjetnice, ali i djelo djevojke koja je pohađala školu u varaždinskom samostanu sestara uršulinki. Djelo koje je u izložbu uvršteno kao podsjetnik na to koliko se promijenila uloga žene u društvu proteklih 150 godina. Izložbu je Samoborski muzej posvetio svim ženama, njihovoj hrabrosti, snazi, toplini, ljepoti te njihovu radu i stvaranju, bez obzira bilo ono umjetničko ili ne.

Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar 1

Etnološki odjel i Pedagoška služba Narodnog muzeja Zadar
Vas pozivaju na
radionice izrade kraluša

U sklopu manifestacije „Dani Samobora u Narodnom muzeju Zadar“, koja se realizira pod pokroviteljstvom Zagrebačke i Zadarske županije, a traje od srijede 24. veljače do nedjelje, 28. veljače, u prostorima Narodnog muzeja Zadar održat će se radionice izrade kraluša (jedan ciklus radionica u trajanju od 30 sati)

Kraluš, kraluž, pleteni kraluš, je raskošna ogrlica, dio svečane ženske tradicijske nošnje samoborskog kraja. Pod nazivom kraluš podrazumijeva se tri različite ogrlice: ogrlicu od jednog ili više nizova nanizanih koraljnih zrnaca, ogrlicu od zrnaca bilo koje vrste nanizanih u jedan ili više nizova te ogrlicu koja nastaje nizanjem zrnaca u obliku mreže skladnih boja i ornamenata, tzv. pleteni kraluš, pleteni kraluž. Kod pletenog kraluša su se zrnca u početku navodila na osam, deset ili dvanaest niti konjske dlake, a kasnije se staklena i plastična zrnca navode na plastične niti. Kraluš je vrlo značajan simbol ženinog identiteta od njene djevojačke dobi do starosti razlikujući se posebno kao kraluš za djevojku, koji ona počinje nositi od svoje petnaeste godine kada postaje djevojka za udaju, kraluš za mladenku, mlađu i stariju udatu ženu. Žena u koroti nije nosila kraluš, a nakon korote nosila je skromniji tip kraluša.

Najljepše vrste kraluša nosile su se na najvažnije crkvene blagdane kada je i odjeća bila najsvečanija. To su Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa, Mala Gospa i Božić. Samoborski muzej je od 2000. godine pokrenuo radionicu izrade kraluša koja se održava svake godine po dva puta u Samoborskom muzeju i ima svaki puta veliki broj polaznica. Voditeljica radionice je mr.sc. Lela Roćenović, viša kustosica, etnologinja, iz Samoborskog muzeja. Godine 2004. mr.sc. Lela Roćenović dobila je nagradu Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva u kategoriji restauratorsko-konzervatorski rad za projekt Kraluš,kraluž, pleteni kraluš.
U Narodnom muzeju Zadar, u prostoru Galerije umjetnina, će se održati jedan ciklus radionica u trajanju od 30 sati tijekom pet dana (srijeda, četvrtak, petak, subota i nedjelja). Radionice vodi mr.sc. Lela Roćenović, viša kustosica, etnologinja, iz Samoborskog muzeja

O radionicama:
Vrijeme održavanja radionica:
– Srijeda, četvrtak i petak (24., 25., i 26. 2. 2016.) od 15 do 19 sati
Subota i nedjelja (27. i 28. 2. 2016.) od 8 do 18 sati
Vrijeme trajanja radionica: jedan ciklus radionica u trajanju od 30 sati
Mjesto održavanja radionica: Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar, Medulićeva 2
Cijena sudjelovanja na radionici (po osobi): 50, 00 kn
Maksimalan broj sudionika na radionici: 18 osoba
Prijave za radionice se primaju najkasnije do utorka 23. veljače, 2016. godine
Prijaviti se možete na: e-mail adresu etnoloski.odjel@nmz.hr, broj telefona 023/211-198 ili osobno u Etnološki odjel NMZ-a na Narodnom trgu.