Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u subotu 20. veljače 2016. svečanim je koncertom Zbora HRT-a u atriju svoje palače u Zagrebu prigodno proslavila 120. obljetnicu rođenja znamenitog hrvatskog skladatelja akademika Jakova Gotovca koji je svojim veličajnim djelima uvelike popunio jednu veliku prazninu stvorivši glazbeno-umjetnički identitet hrvatske nacije, pritom se znanirano prisjetila 80. obljetnice praizvedbe njegove najpoznatije opere Ero s onoga svijeta
Na koncertu pod ravnanjem dirigenta Tončija Bilića nastupio je Zbor Hrvatske radiotelevizije u pratnji instrumentnog ansambla koji su dojmljivo izvodili poznate Gotovčeve skladbe Zvonimirova lađa, tri narodne pjesme iz Dalmacije (O, more duboko, Marjane, Marjane i Omili mi u selu divojka), Jadovanka za teletom, Dobra večer, uzorita i Koleda
Ivan Raos
Prije početka koncerta predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić nazočnima se obratio, govoreći uvodno na ovoj glazbeno kulturskoj obljetničkoj svečanosti nazvavši velikana hrvatske glazbe Jakova Gotovca jednim od najdominantnijih članova Akademije kojeg se po značaju i ulozi pri izgradnji hrvatskog identiteta može samo usporediti s nobelovcima Lavoslavom Ružičkom i Vladimirom Prelogom, Nikolom Teslom, Ivom Andrićem, ili s Vlahom Bukovcem i Ivanom Meštrovićem, kao i s najistaknutijim Akademijinim predsjednicima Franjom Račkim, Tadijom Smičiklasom, Andrijom Štamparom, Grgom Novakom, Ivanom Supekom i Ivom Padovanom. Pritom je ukratko podsjetio i na Gotovčev životni put, počev od školovanja u rodnom Splitu u kojem mu je poticaj i inspiraciju za folklorom dao njegov učitelj Antun Dobronić, pa sve do dolaska u Zagreb u kojem je djelovao kao dirigent u HNK. “Svojim djelom inspiriranim folklorom i narodnim melosom, Gotovac je prije svega sa svojih osam velikih opera od kojih je najpoznatija Ero s onoga svijeta, velebno glazbeno djelo usporedivo s Prodanom nevjestom Bedřicha Smetane, napisano na libreto Milana Begovića, koje je diljem svijeta izvedeno više od 3000 puta u prjevedima na devet jezika. S tom operom Hrvati su mogli ući na svjetsku pozornicu, jer radi se o jednoj od najboljih komičnih opera kojom je Gotovac pozicionirao Hrvatsku u sam svjetski vrh. Dijelovi iz opere Ero s onoga svijeta najizvođenija su djela hrvatske glazbe nakon hrvatske himne”, kazao je akademik Kusić. Spomenuo je i druga dobro prihvaćena i poznata Gotovčeva djela, kao što su Koleda, Simfonijsko kolo i Himna slobodi koje je skladao na početku svoje karijere s tridesetak godina života. “U pet desetljeća djelovanja Gotovac je ostao vjeran stilu i načinu koji je razvio tijekom prvih 20 godina, i nije ga mijenjao. Po tomu je sličan Ivanu Meštroviću, koji je kao i Gotovac potekao iz vrleti Dalmatinske zagore. Kao što je utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer govorio da je sve što ima dobio od naroda i da to svojim velikim projektima narodu vraća, tako je i Gotovac govorio da svoju glazbu prima od naroda i vraća narodu. Narodnu glazbu nosio je u sebi i nije se njome teorijski bavio. Svojim grandioznim djelom Jakov Gotovac ugradio se u same temelje kulture i identiteta hrvatske nacijie, stoga je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ponosna na njega”, istaknuo je akademik Kusić.
Zatim je govorio tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Frano Parać koji je naglasio „da je hrvatska glazba nezamisliva bez Jakova Gotovca“, pri tom je nadodao da je bio iskreni skladatelj golemog talenta, naročito za folklor. “Folklorni idiom toliko izlazi iz njegova bića da je u njegovim djelima teško reći što je citat iz folklora, a što je Jakov Gotovac originalno skladao”, rekao je akademik Parać.
Sve u svemu više nego dostojanstveno HAZU je uz oduševljene svih nazočnih posjetitelja proslavio 120. obljetnicu rođenja hrvatskog velikana glazbe Jakova Gotovca svečanošću glazbe u atriju svoje palače na Zrinjevcu koju će mnogi pamtiti. Zapravo bila je to nezaboravna koncertna večer kojoj je svjedočilo više poznatih hrvatskih i zagrebačkih uglednika i članova HAZU, među njima skladatelj Pero Gotovac koji je sin Jakova Gotovaca, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić, predsjednica Odbora za znanost, izobrazbu i kulturu Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Gordana Rusak, počasni građanin Zagreba general Mladen Markač i biskupski vikar za kulturu mons. Nedjeljko Pintarić, još i mnogi drugi uglednici i predstavnici društvenog, kulturskog i javnog života u Zagrebu i Hrvatskoj.
