Komisija je 16. veljače 2016. u Bruxellesu (Zagrebu) predstavila svoj paket mjera o energetskoj sigurnosti kojim se EU priprema za globalnu energetsku tranziciju, čime bi vidljivije očuvala sadanju održivost, zbog neizvjesnog i mogućeg poremećaja u opskrbi energijom, pritom je istaknula da je Energetska sigurnost jedna od okosnica strategije energetske unije i ključni prioritet Junckerove Komisije.
Uspostava energetske unije: Komisija predočila kao paket mjera o energetskoj sigurnosti
Paket utvrđuje niz mjera za veću otpornost EU-a na poremećaje u opskrbi plinom. Ujedno oznanjuje mjere koje uključuju smanjenje potražnje za energijom, povećavanje proizvodnje energije u Europi (ustrajnost na proizvodnju iz obnovljivih izvora), daljnji razvoj djelotvornog i potpuno integriranog energetskog tržišta i diversifikaciju izvora energije, opskrbljivača i opskrbnih pravaca. Izim toga prijedlozima se ostvaruju veća transparentnost na europskom energetskom tržištu i veća solidarnost među državama članicama.
Energetska sigurnost okosnica je strategije energetske unije i, jedan od prioriteta Junckerove Komisije
Ovaj paket o energetskoj sigurnosti predstavljen je u kontekstu novog općeg globalnog sporazuma o klimatskim promjenama kojeg su svjetski čelnici prihvatili 12. prosinca 2015. u Parizu. Sporazum iz Pariza poslao je snažnu poruku tvrtkama baš kao tvorcima politika o nepovratnom prjelazu na čistu energiju i otvorio put globalnoj energetskoj tranziciji.
Potpredsjednik za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: Strategijom energetske unije, koja je na snagu stupila prošle godine, obećana je sigurna, održiva i konkurentna ponuda energije za sve Europljane. Današnji paket usmjeren je na sigurnost naše opskrbe, ali obuhvaća sva tri temeljna cilja. Smanjivanjem potražnje za energijom i boljim upravljanjem opskrbom iz vanjskih izvora osiguravamo ispunjavanje našeg obećanja i osnažujemo stabilnost europskog energetskog tržišta.
Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: Nakon kriza s opskrbom plina iz 2006. i 2009. kad su milijuni bili izloženi hladnoći, rekli smo: „Nikad više”. Ali iz testova otpornosti provedenih 2014. vidljivo je da smo i dalje previše osjetljivi na poremećaje opskrbe plinom. Političke napetosti na našim granicama oštro su upozorenje da taj problem neće jednostavno nestati. U današnjim prijedlozima riječ je o pouzdanom, konkurentnom i prilagodljivom sustavu u kojem energija prelazi granice, a potrošači iskorištavaju te prednosti. Riječ je o zajedničkim nastojanjima da se zaštite najslabiji i da se osigura čista energija budućnosti. Uvjeravam vas da je naša predanost prelasku na čistu energiju nepovratna i beskompromisna.
Sastavnice Komisijinog paketa o održivoj energetskoj sigurnosti?
Komisija oznanila uredbu kojim jamči opskrbu plinom
Opskrba plinom uvelike je bitana za prjelaz na niskougljično gospodarstvo, stoga jer je uvelike nadalje bitan za raznovrsnost energetskih izvora u EU-u. Poglavito zbog postojeće ovisnosti o vanjskim dobavljačima nužno je da EU poveća otpornost svojih tržišta na moguće poremećaje u opskrbi plinom. Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti likvidnog i konkurentnog tržišta potrebno je povećati transparentnost na tržištu plina u EU-u. Za rješavanje tih nedostataka sustava Komisija predlaže prjelaz s nacijinog na regijski pristup u izradi mjera za sigurnost opskrbe. Izim toga, prijedlogom se uvodi načelo solidarnosti među državama članicama, kojim se u slučaju kad je opskrba narušena ozbiljnom krizom osiguravaju opskrba energijom za kućanstva i osnovne socijalne usluge, poput zdravstvene skrbi.
Odluka o međuvladinim sporazumima o energiji
Bitno je da EU osigura veću transparentnost i potpunu usklađenost sa zakonima EU-a kad je riječ o međuvladinim sporazumima sklopljenima između država članica i trećih zemalja, a koji su relevantni za sigurnost opskrbe plinom u EU-u. U tu svrhu predložena je ex ante provjera kompatibilnosti koju provodi Komisija. Tim ex ante preispitivanjem omogućuje se provjera usklađenosti s pravilima o tržišnom natjecanju i zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu prije pregovaranja, potpisivanja i sklapanja sporazuma. Države članice morat će u potpunosti uzeti u obzir stajalište Komisije prije potpisivanja sporazuma.
Strategija skladištenja ukapljenog prirodnog plina (UNP) i plina
Europa je najveći svjetski uvoznik prirodnog plina. Ukupni europski kapacitet za uvoz UNP-a značajan je i trenutačno dostatan za otprilike 43 % trenutačne potražnje plina (2015.). Ipak kad je riječ o dostupnosti UNP-a postoje znatna odstupanja među regijama. Komisija uvodi strategiju za ukapljeni prirodni plin (UNP) kojom će se u svim državama članicama povećati dostupnost UNP-a kao alternativnog izvora plina. Temeljne sastavnice ove strategije su izgradnja strateške infrastrukture za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i utvrđivanje projekata potrebnih za ukidanje ovisnosti pojedinih država članica o jednom izvoru energije.
Strategija grijanja i hlađenja
Polovina energije EU-a troši se na grijanje i hlađenje zgrada i industrijskih postrojenja. Osim toga, 75 % te energije dobiva se izgaranjem fosilnih goriva. Predložena strategija grijanja i hlađenja usmjerena je na uklanjanje prepreka dekarbonizaciji u zgradama i industriji. Osim toga, stavlja se naglasak na činjenicu da će veća energetska učinkovitost i veće korištenje obnovljivih izvora energije imati učinak na energetsku sigurnost. Ključno je strateški sagledati taj sektor jer EU želi što manje ovisiti o vanjskim dobavljačima.
Jedan od prioriteta Junckerove Komisije je stvaranje europske energetske unije
Sve u svemu zaključno možemo oznaniti da je jedan od prioriteta Junckerove Komisije stvaranje otporne europske energetske unije s naprednom klimatskom politikom. Kako je navedeno u Okvirnoj strategiji iz veljače prošle godine, osnova europske energetske unije zapravo je potrošačima u EU-u, tj. kućanstvima i tvrtkama pružiti sigurnu, održivu, konkurentnu i cjenovno pristupačnu energiju. To zahtijeva temeljnu tranziciju našeg energetskog okruženja, ali i pruža priliku za daljnje inovacije u tom sektoru, što bi doprinijelo stvaranju novih radnih mjesta i rastu u EU-u, kao i zaštiti okoliša. Komisija upućuje odlučan poziv Europskom parlamentu i Vijeću da žurno prihvate današnje prijedloge kao prioritetne za povećanje otpornosti Europe na moguće poremećaje u opskrbi energijom.
Sigurnost opskrbe stoga je jedan je od pet međusobno povezanih i međuovisnih aspekata energetske unije. Osnovni zamašnjaci energetske sigurnosti EU nadalje ostaju dovršenje unutarnjeg tržišta i učinkovitija potrošnja energije, makar energetska sigurnost EU-a ovisi i o energetskim politikama susjednih država.
