U Svetištu Majke Božje Trsatske proslavljen Svjetski dan braka

Akademija Art

Tko može, ako ne obitelji, svjesne svog uzvišenog poziva, vratiti dječji osmijeh u društvo u kojemu sve više prevladava staračka nemoć. I kada ćete to, drage obitelji, učiniti, kada ćete početi buditi i vraćati nadu u ovoj zemlji, ako ne sada. Sada, jer sutra će već biti kasno!, poručio je nadbiskup Devčić obiteljima

36931Euharistijskim slavljem koje je u Svetištu Majke Božje Trsatske predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić, 13. veljače svečano je proslavljen Svjetski dan braka, kao vrhunac drugog po redu Tjedna za obitelj u organizaciji Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije. Idućeg dana, na nedjeljnim misama proslava je održana na župnoj razini

Svjetski dan braka posvećen je bračnim parovima, muževima i ženama kao stupovima obitelji, koja je temelj i Crkve i društva. Ovime se želi proslaviti i iznova vrednovati sakrament braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u svakodnevnom bračnom životu.

Stoga su najveću pozornost u misnom slavlju dobili upravo bračni parovi. Oni koji među njima obilježavaju jubileje bračnog života, imali su prilike pod misom obnoviti bračne zavjete i primiti svečani blagoslov. Njima je nadbiskup Devčić uputio svoju pastirsku riječ, naglasivši kako se Crkva, svjesna poteškoća kroz koje prolaze brak i obitelj, ne prestaje brinuti da im pomogne kako bi se što uspješnije mogli nositi s teškim izazovima pred kojima se trajno nalaze. Tako je i na nadbiskupijskoj razini prošla i ova pastoralna godina posvećena upravo obitelji.

Prema nadbiskupovim riječima, promatrajući današnju situaciju braka i obitelji, crkveno učiteljstvo posebno uočava dvije suprotne tendencije: s jedne strane življu svijest o osobnoj slobodi i veću pozornost za vrednotu međusobnih odnosa u ženidbi, za promicanje dostojanstva žene, za odgovorno roditeljstvo, za odgoj; a s druge strane ne nedostaju pokazatelji zabrinjavajućeg opadanja određenih temeljnih vrijednosti: pogrešno poimanje neovisnosti supružnika međusobno, kobna nejasnoća s obzirom na odnos autoriteta između roditelja i djece, stvarne poteškoće u prenošenju vrednota što ih osjećaju brojne obitelji, sve veći broj razvoda, rana pobačaja i drugo. Tu dodaje i materijalne teškoće koje utječu na zasnivanje obitelji, na njezin život i trajanje, kao što su: nedostatak stambenog prostora, posla, hrane, lijekova; dok u bogatijim zemljama pretjerano blagostanje i potrošački mentalitet ubijaju kod supružnika velikodušnost i hrabrost potrebnu za rađanje novih života.

Tko može, ako ne obitelji, svjesne svog uzvišenog poziva, vratiti dječji osmijeh u društvo u kojemu sve više prevladava staračka nemoć. I kada ćete to, drage obitelji, učiniti, kada ćete početi buditi i vraćati nadu u ovoj zemlji, ako ne sada. Sada, jer sutra će već biti kasno! Zbog toga je važno da vam cijelo društvo dade potrebitu pomoć, istaknuo je nadbiskup i usmjerio pozornost na pojave u društvu koje su posljedica prevladavanja, ne slobode kojoj je cilj ljubav prema Bogu, nego one koja vodi prema sebičnosti i sebeljublju. U tom smislu, rekao je da Crkva već desetljećima upozorava na takve zabrinjavajuće pojave, kao što su sve veća učestalost razvoda braka i sklapanja nove veze i kod samih vjernika; prihvaćanje jedino građanskog braka, što je u suprotnosti s pozivom krštenika da se „u Kristu vjenčaju”. Tu je zatim, kao izraz te negativne slobode, slavljenje sakramenta ženidbe bez žive vjere, odbacivanje moralnih propisa koji osvjetljuju ispravno značenje i življenje spolnosti te i među krštenim osobama sve učestalije življenje u tzv. slobodnoj vezi, koja nije ni crkveno ni civilno ozakonjena. Iza takvih ponašanja, apostrofira mons. Devčić, skriva se zanemarivanje i preziranje moralnih vrednota, koje su vrednote ljudske osobe kao takve.

Bračni drugovi su, prema riječima Drugog vatikanskog koncila, trajan podsjećaj onoga što se zbilo na križu. Oni su jedan za drugoga i za svoju djecu svjedoci spasenja kojega ih sakrament ženidbe čini dionicima. Ženidba je kao i svaki sakrament spomen-čin, posadašnjenje i proročki navještaj spasa. Kao spomen-čin, sakrament im daje milost i dužnost da budu spomen velebnih Božjih djela te o njima svjedoče pred svojom djecom: kao posadašnjenje, on im daje milost i dužnost da u sadašnjosti jedno prema drugome i prema svojoj djeci odjelotvore zahtjeve ljubavi koja prašta i otkupljuje; kao proročki navještaj, on im daje milost i dužnost da žive i svjedoče nadu u budući susret s Kristom, zaključio je riječki nadbiskup. Misno slavlje je pjesmom animirao Nadbiskupijski zbor mladih. IKA

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Dokumentarni film „Sveta Hrvatska"

Sadržaj filma i izjave scenarista Nina Škrabe i redatelja Jakova Sedlara Po završetku premijere dokumentarnog filma „Sveta Hrvatska” u izjavi za Informativnu katoličku agenciju scenarist Nino Škrabe je pojasnio povod samoga filma […]
112