Dokumentarni film „Sveta Hrvatska”

Akademija Art

Sadržaj filma i izjave scenarista Nina Škrabe i redatelja Jakova Sedlara

112Po završetku premijere dokumentarnog filma „Sveta Hrvatska” u izjavi za Informativnu katoličku agenciju scenarist Nino Škrabe je pojasnio povod samoga filma

Očekivalo se skoro proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, pa a smo htjeli napraviti film o svecima i blaženicima. Nemamo ih puno ali su nama jako dragi. Mladi malo znaju o njima, nemaju gdje naučiti. Krenuli smo u prosvjetiteljskim smislom, a sve je počelo i završilo sa očekivanjem proglašenja bl. Stepinca svetim, i mi se nadamo da će se to uskoro dogodili, rekao je Škrabe. Na pitanje planira li slične projekte, istaknuo je, kako su naši sveci i blaženici, i sluge i službenice Božje o kojima je također riječ u filmu neiscrpna tema.

O svakom od ovih blaženika i svetaca bi se mogao napraviti poseban film. Nadam se, da ako mi to nećemo napraviti da smo dali poticaj drugima, jer je to veliko polje rada, rekao je, te upozorio kako se o svima njima malo zna, pa je na onima koji se bave pisanjem, filmom, kazalištem da to promijene, te još jednom upozorio „to je jedna velika praznina u hrvatskoj kulturi, premalo se o tome piše, i premalo se i o tome zna”.

Redatelj filma Jakov Sedlar je u izjavi za IKU izrazio radost što se premijera održava upravo u Krašiću „ i zbog ljudi koji ovdje žive, i zbog mjesta koje je vezano uz našeg Stepinca”.

Ovo je svakako posebna večer i drago mi je i zbog tog što smo večeras ovaj film poklonili Zagrebačkoj nadbiskupiji koja će film koristiti u edukativne svrhe i vjeronauku i drugim aktivnostima, a vjerujem da on neće ostati samo u Zagrebu, rekao je. U osvrtu na prijem filma u inozemstvu gdje su već održane premijere, primjerice u Americi, Australiji, te nekim europskim zemljama, Serdar je naglasio kako je prijem bio odličan, što pokazuje da autori nisu pogriješili pri odabiru teme, jer su to ljudi željeli i trebali. K tomu, mišljenja je da sam sadržaj filma u trajanju od šezdeset minuta kad bi se pretočio u tekst bio rezultirao povećom knjigom.

Čini mi se da su danas, pogotovo mladi ljudi, a njima je to najviše namijenjeno, poglavito orijentirani na film i video, na računala, a svatko može, ukoliko želi naći sat vremena da čuje nešto o hrvatskim mučenicima svecima i blaženicima, rekao je Serdar. Ovo je bila prigoda i upitati kratko za planove.

0522Serdar je tako najavio izlazak filma „Jasenovac istina” na kojem je radio dvanaest godina, a film sadrži mnoštvo novih podataka. Također završava igrano-dokumentarni film o Antonu Kikašu, hrvatskom dobrotvoru i čovjeku koji je pokušao pokloniti oružje 1991. Spomenuo je i još tri projekta koji će uskoro ugledati svjetlo dana. To je igrano-dokumentarni film. Tri projekta koji su praktički gotova. Film „Requiem za Europu” govori o Europi danas, o svim problemima koji se tiču i religije i izbjeglica i uopće svijeta kakav je danas.

Tu je i film koji je radio za Yad Vashem o jedinoj Romkinji koja je pravednica među narodima, jedna divna priča sa Kosova, a završava i film „Ana Frank nekad i danas”. Pojasnio je, kako je to priča nastala prema „Dnevniku Ane Frank”, ali je zanimljivo da je prvi put napravljen na arapskom jeziku. Nikada nije bilo ni prijevoda Ane Franck na arapski jezik. Film je sniman u Ramali, u Gazi i Jafi,

Dokumentarni film „Sveta Hrvatska” posvećen je hrvatskim svecima i mučenicima od „Tavelića do Stepinca”.

U uvodnom dijelu se daje kraći osvrt na ulogu Crkve u povijesti hrvatskoga naroda, a poglavito u teškim vremenima, u kojima je „Crkva bila majka braniteljica i sestra tješiteljica”. Naglašava se, i kako se u vremenima totalitarizama i tuđinskih režima pod crkvenim svodovima i na masovnim vjerskim okupljanjima čula „hrvatska riječ i hrvatska pjesma, koja se stapala u nepobjedivu silnu molitvu, u vjeru, nadu i ljubav koja nas je u znaku Krista, te njegove i naše majke Marije krijepila i čuvala”.

Uvodeći u samu temu o svecima, na početku filma se spominju ranokršćanski sveci na području Hrvatske,od kojih su mnogi bili mučenici, pa je njihova krv natopila hrvatsko tlo.

Posebno mjesto u filmu posvećeno je blaženiku i mučeniku kardinalu Alojziju Stepincu (1898.-1960.) „simbolu svih hrvatskih patnji, kušnji, nadanja, ponosa i prkosa”, čije ime i sveti lik nadilazi sadašnji trenutak, jer „svojim djelovanjem i svojom ljubavlju spaja nebo i zemlju, povijest i aktualnost, domovinu i dijasporu, Hrvatsku i univerzalnu Crkvu”.

Njega slijede drugi sveci i blaženici u povijesnom nizu: bl. Augustin Kazotić, biskup zagrebački i Lucere (Trogir, oko 1260. – Lucera, 1323.), sv. Nikola Tavelić, franjevac mučenik (Šibenik, oko 1340. – Jeruzalem, 1391.), bl. Jakov Zadarski, franjevac (Zadar, oko 1400. – Bitetto, 1490.), bl. Katarina Kosača, hrvatska kraljica, franjevačka trećoredica (Blagaj kod Mostara, oko 1424. – Rim, 1478.), bl. Gracije Kotorski, augustinac (Muo, Boka Kotorska, 1438. – Venecija, 1508.), bl. Ozana Kotorska, dominikanska isposnica i trećoredica (Relezi, 1493. – Kotor, 1565.), sv. Marko Križevčanin, svećenik i mučenik (Križevci, 1589. – Košice, 1619.), sv. Leopold Mandić, franjevac kapucin (Herceg Novi, 1866. – Padova, 1942.), bl. Marija Marija Propetog Isusa Petković, utemeljiteljica Družbe Kćeri milosrđa (Blato, 1892. – Rim, 1966.), bl. Ivan Merz, laik (Banja Luka, 1896. – Zagreb, 1928.), blažene Drinske mučenice članice Družbe Kćeri Božje Ljubavi ubijene u prosincu 1941. u Goraždu (s. Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, 1893.; s. Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, 1865.; s. Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, 1885.; s. Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malom Lipje, Hinje, 1907. i s. Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, 1912.), te bl.Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik (Čabrunići, Svetvinčenat, 1920. – Lanišće 1947.).

Svaki od svetaca i blaženika je predstavljen kraćim životopisom s posebnim naglaskom na odlike koje i danas mogu biti primjer nasljedovanja. U završnom dijelu spomenuta su imena nekih slugu i službenica Božjih čiji su procesi za beatifikaciju u tijeku. Tako se spominje benediktinka s otoka Cresa s. Giacoma Giorgia Colombis, franjevac iz Sione Šimun Filipović, makarski biskup Nikola Bijanković, utemeljiteljica redovničke družbe u Veneciji s. Ana Marija Marović, isusovački sjemeništarac Petar Barbarić, zagrebački biskup Josip Lang, prvi provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Vendelin Vošnjak, uršulinka Marija Klaudija Böllein, franjevački trećoredac i vođa Katoličke akcije Egidije Bulešić, ispovjednik fra Ante Antić, karmelićananin Gerard Tomo Stantić, franjevac, misionar i profesor Aleksa Benigar, vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, franjevci mučenici Alojzije Palić i Serafin Kodić, utemeljiteljica Družbe franjevki od Bezgrešne s. Klara Žižić, kapucin Ante Josip Tomičić, utemeljiteljica Svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja Marica Stanković, redovnik Družbe Sinovi bezgrešnog Začeća b. Ivan Bonifacije Pavletić, franjevac Ivo Peran, isusovački misionar o. Ante Gabrić, mučenica s. Žarka Ivasić, utemeljiteljica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova majka Marija Krucifiksa Kozulić, krčki biskup Ante Mahnič, franjevac Lino Maupas, kardinal i zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić. Ika

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Izložba Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara u Đakovu

Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara predstavlja se djelima trideset i troje (33) likovnih umjetnika, svojih članova izložbom: “JA sam Put, Istina i Život” Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ĐakovoOtvorenje 13.2. […]
otvorenje izložbe HULULK a u Đakovu 2