U Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 12, Zagreb, u četvrtak, 21. siječnja 2016. otvarena je izložba Nada Falout / kazališni plakati

Macbeth

Ivan Raos

foto galerijaAutor fotografija: Branko Hrkač (Visualmedia)

Riječ je o izložbi koja svojim jasnim nazivom govori sama što predstavlja i što pokazuje, dok postavljeni kazališni plakati dokazuju moćan identitet umjetnice kojeg je ova vrsna hrvatska umjetnica imala u Zagrebu tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Kad su se pojedini umjetnici naveliko izražavali na plakatima, i kad je ova umjetnica bila među najuglednijima i najpoznatijima, pa i najprihvatljivijima. Na otvorenju o izložbi i autorici je govorila autorica izložbe mr. sc. Slavica Marković, muzejska savjetnica.

Plakat kao svojevrstan umjetnički izraz mnogim generacijama umjetnika diljem svijeta poslužio je kako bi se umjetnošću što jasnije i raspoznajnije izražavali. Tako su se i u Hrvatskoj mnogi umjetnici nastojali što uvjerljivije izraziti, pa i Nada Falout kojoj je to naručito polazilo za rukom s kazalištom. Plakat je bio ne samo izazov umjetnicima, već i poziv na nov znakovit način izražavanja kojim će kao umjetnici u svojoj likovnoj razigranosti i refleksivnoj izražajnoj dubini kod publike izazvati prihvatljivu promjenu osjetilnog shvaćanja slikovitog znaka kojeg određeni plakat osmišljeno oslikava ili oznanjuje. Mnoga iskustva i spoznaje zapisana su kako publika doživljava i kako promatra plakat u našem okruženju, pa i kako ga očitava. Plakat je znakovita slika, jer najčešće s njega proizilazi znak ili poruka koja naveliko utječe na promatrača, što može biti promatraču duhovni izazov u kojemu se pojedinac uzdiže nad svakodnevnom rutinom shvaćanja izazvanog doživljaja, ali i potreba za razumjevanjem znakovitog izazova koji zaista ovisi i o kvaliteti i intenzitetu onog što i kako sadržajem i slikovitošću uvjerljivo dočarava.

Labudje jezero

Nada Falout (1933. – 2012.) diplomirala je slikarstvo u klasi prof. Marina Tartaglie 1959. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz slikarstvo aktivno se bavila primijenjenom umjetnošću, a osobito grafičkim dizajnom. U razdoblju 1978. – 1984. (1990.) dizajnirala je plakate za pretplate i premijere Dramskog kazališta Gavella, a 1984. – 1989. plakate za premijere baleta, opera i drama Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Tijekom dvanaest godina suradnje s kazalištem ostvarila je impozantan plakatni opus i nekoliko antologijskih primjera hrvatske plakatne umjetnosti na temu kazališnoga plakata (Labuđe jezero, Antigona, Macbeth, Pepeljuga).

U realizaciji svojih kompozicija često bi se u onodobnici opredijelila za nesvakidašnje, velike vodoravne površine ostvarene slaganjem tri B1 formata, slikarski pristup oblikovanju i tehniku propusnoga tiska. Njezini plakati tiskani su u specijaliziranim sitotiskarama: kod Zdenka Škrgatića, u SC grafičkom servisu, u Sitotisku V&V Straža te u Studiju Rix.

Tehnika sitotiska svoj procvat doživljava u Zagrebu sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća zbog široke primjenjivosti u području grafičke umjetnosti. Guste, jarke, često i fluorescentne boje omogućavale su jednolično pokrivanje velikih površina i akcentuiranje ploha, a time su izazivale dodatnu atraktivnost na gradskim ulicama.

„Najbolje kazališne plakate Nada je darovala Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u uvjerenju da tako ostaje trajno prisutna i dostupna za istraživanja i buduće prezentacije. Mi smo joj iskreno zahvalni na tom daru.“

Sve u svemu Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti velikom izložbom kazališnih plakata prisjetio se dostojanstveno vrsne hrvatske umjetnice Nade Falout koja se vješto umjetnošću znala izraziti plakatom, pritom su ukazali i na bitište plakata u Hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Izložba koliko god je dojmljiva, toliko je i zanimljiva i aktualna, stoga jer i u sadanjosti zadivljuje mnoge radoznale Zagrepčane odvodeći nas u zagonetan umjetničin likovni izraz pokazavši nam moćnu izložbu kazališnih plakata na početku 2016. godine.

Zapravo ovo je posebna prilika Zagrepčanima razgledati zanimljiv umjetnički izričaj svojedobno poznate zagrebačke i hrvatske slikarice koji ovu dokazanu slikaricu nanovo pokazuje vrsnom i autentičnom umjetnicom koja je snažno progovarala umjećem u njezinoj onodobnici primjetno prihvatljivim slikarskim izrazom kojeg poštuju i najzahtjevniji ljubitelji umjetnosti i koji je autorski i europski raspoznajan.

Izložba je otvorena do 15. veljače 2016. radnim danom od 9 do 16 sati, subotom od 10 do 13 sati, nedjeljom zatvoreno.

Leave a Reply

Your email address will not be published.