U Zagrebu u atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 29. siječnja 2016. održana je prigodna svečanost otvorenja 11. Noći muzeja koju je organiziralo Hrvatsko muzejsko društvo koja se s uspjehom održava eto već u više od 200 muzeja, galerija, arhiva, knjižnica i drugih ustanova u kulturi u više od 100 hrvatskih mjesta
Ivan Raos
Tema ovogodišnje Noći muzeja je Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena, čime se nastojalo naglasiti Strossmayerov onodobni utjecaj na osnivanje pojedinih muzeja i zbirki u Hrvatskoj
Ovogodišnju Noć muzeja otvorila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja je izrazila zadovoljstvo što je ta manifestacija ove godine posvećena baš Strossmayeru koji je bio uvjeren da su kultura, znanost i umjetnost istinski pokretači društvenog razvoja
Dodala je da je to i njezino osobno uvjerenje i, kako je ponosna što predsjednici mnogih država kad dolaze u posjet Hrvatskoj žele odati osobito poštovanje baš Strossmayeru. „Noć muzeja koja posjetiteljima želi približiti istinskog velikana Strossmayera lijepo se uklapa u izvrstan niz koji je počeo s Ivanom Meštrovićem, a nastavljen s Nikolom Teslom“, kazala je Pritom je predsjednica predložila da iduće godine Noć muzeja bude posvećena „dvjema istinskim heroinima hrvatske povijesti i umjetnosti“, književnici i novinarki Mariji Jurić Zagorki i slikarici Slavi Raškaj koja je, unatoč brojnim preprekama, svojom predanošću i ustrajnošću podarila svome narodu vrjednu baštinu. „Ova noć protkana je ljubavlju prema kulturi i baštini, a naša baština temelj je našeg identiteta“, zaključila je Predsjednica.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da je Strossmayer bio gigantska figura i vizionar koji je svojim kapitalnim projektima (Akademijom modernim Sveučilištem u Zagrebu, katedralom u Đakovu i Strossmayerovom galerijom starih majstora) pozicionirao Hrvatsku u Europi, ali i značajno doprinio tomu da Zagreb postane ne samo političko, nego i kultursko i znanstveno središte Hrvatske, istinska hrvatska i europska metropola. „Strossmayerova teza da su znanost, znanje i obrazovanje jedini način da se mali narod poput Hrvata pozicionira među velikim narodina, a da su kultura i umjetnost bitni za očuvanje našeg hrvatskog identiteta aktualna je i danas. Strossmayer je postavio temelje moderne Hrvatske i njezinog kulturskg identiteta. Iako je bilo pokušaja manipulacije Strossmayerovim imenom i ulogom, on je sve to nadživio, a institucije koje je osnovao postoje i danas i osiguravaju našu prepoznatljivost u svijetu“, poručio je akademik Kusić.
Novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović kazao kako Noć muzeja sustavno, kroz prezentaciju stalnih muzejskih postava, izložbi i niza popratnih događanja, ističe ulogu i bitište muzejskih ustanova kao bitnoga dijela svekolike hrvatske nacionalne baštine. Podsjetio je da je Noć muzeja započela u Zagrebu 2005. kao manji gradski projekt kad je bilo 10.000 posjetitelja, da bi 2007. prerasla u nacijinu manifestaciju koja je 2014. imala rekordnih 360.000 posjetitelja u više od 90 hrvatskih i dva bosansko-hercegovačka grada. Tada je Noć muzeja prvi put prešla granice Hrvatske kako bi se pružila potporu radu Zemaljskoga muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. „Kad se sve to sagleda, možemo reći da je u deset godina Noći muzeja bilo više od dva milijuna posjetitelja“, kazao je Hasanbegović.
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić izrazio je zadovoljstvo postignućma Noći muzeja. Među govornicima na otvorenju Noći muzeja u HAZU još je govorila njena idejna osnivčica Dubravka Osrečki Jakelić, ali i sadanja predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Milvana Arko Pijevac.
Svečanost otvorenja ovogodišnje Noći muzeja nastupom je započeo mladi pijanist Aljoša Jurinić, dok je glumac Kruno Šarić pročitao dijelove Strossmayerova govora s otvorenja Akademijine palače i Strossmayerove galerije starih majstora 1884. godine.
