Epohalno otkriće našeg znanstvenika

ban nenad

Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom Nenada Bana s ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zurichu i Tima Maiera sa Sveučilišta Bazel nedavno je u prestižnom časopisu Science objavio arhitekturu kompleksne molekule mTORC1 (ciljna molekula rapamicina kod sisavaca) koja igra važnu ulogu u razvoju bolesti poput raka i dijabetesa. Ovo otkriće otvara put za razvoj novih lijekova za te, ali i neke druge bolesti

ban nenad

Protein TOR otkrio je još prije 25 godina u kvascu Michael Hall sa Sveučilišta Bazel (također jedan od autora studije u Science). Kasnije je inačica toga proteina, mTOR nađena i kod sisavaca gdje se pojavljuje u dva kompleksna oblika, mTORC1 i mTORC2

Znanstvenici su spoznali i to da mTOR kod ljudi igra važnu ulogu u kontroli rasta stanica te u razvoju raka, dijabetesa tipa 2 i nekih neurodegenerativnih bolesti – mTOR kontrolira rast stanice tako da modificira mnoge ključne proteine važne za razne stanične procese kao što su sinteza proteina i razgradnja nepotrebnih ili oštećenih staničnih dijelova – pojasnio je Nenad Ban, redoviti profesor strukturalne molekularne biologije na ETH.

Dodao je kako je mTOR ciljna molekula za rapamicin, tvar koju proizvode bakterije u tlu na Uskršnjem otoku u Tihom oceanu.

Rapamicin se već dugo koristi kao imunosupresor, odnosno lijek koji sprečava odbacivanje organa kod transplantacije. Posljednjih godina rapamicin, koji usporava diobu stanica, u središtu je pozornosti javnosti jer se pokazalo da laboratorijskim miševima može produljiti život za oko 40 posto. Stoga mnogi u njemu vide potencijalni eliksir mladosti.

Ipak, sve donedavno znanstvenicima nije bila poznata struktura ciljne molekule za rapamicin kod sisavaca. Zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu, koji uključuje biokemiju, kristalografiju i elektronsku mikroskopiju, grupa Nenada Bana te njihovi kolege sa Sveučilišta Bazel uspjeli su odgonetnuti arhitekturu kompleksa mTORC1.

– Mi smo otkrili kako izgleda molekula mTOR na koji se rapamicin veže te na koji način vezivanje rapamicina promijeni tu molekulu. Te spoznaje su korisne za budući razvoj raznih lijekova protiv tumora, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, kao i neurodegenerativnih oboljenja – pojasnio je Ban.

– S obzirom na to da je mTORC1 toliko važan za kontrolu stanične signalizacije, kočenje toga kompleksa ima koji put neočekivane posljedice kao što je produljavanje života kod eksperimentalnih životinja. To još nije dovoljno razjašnjeno, a pitanje je hoće li se moći primijeniti kod ljudi, jer rapamicin smanjuje imunitet – dodao je Ban. jutarnji.hr