Prva Nobelova nagrada za kinesku znanost

tu youyou

Dobitnica Nobelove nagrade Youyou Tu, 85-godišnja farmaceutkinja koja je 60-ih godina sudjelovala u otkriću artemizina, lijeka protiv malarije

tu youyou

Od 1901. godine podijeljeno je više od 300 Nobelovih nagrada u području prirodnih znanosti (kemija, fizika i medicina). Ove je godine prvi put uručena nagrada znanstveniku iz Kine. Dobitnica je Youyou Tu, 85-godišnja farmaceutkinja koja je 60-ih godina sudjelovala u otkriću artemizina, lijeka protiv malarije. Mnogi su iznenađeni činjenicom da najmnogoljudnija zemlja sve do danas nije imala laureata prestižne znanstvene nagrade, no radi se o tome da je kineski doprinos svjetskoj znanosti često lišen izvrsnosti.

Kineski su znanstvenici godinama u vrhu svjetske produkcije, u Kini se potpisuje znanstvenih radova više nego u čitavom ostalom svijetu, Kina obrazuje najviše znanstvenika, organizira najviše znanstvenih skupova, objavljuje prestižnu šangajsku listu svjetskih sveučilišta… Usprkos svemu, kineski učinak na razvoj i bitne prodore u znanstvenoj misli nije u korelaciji s volumenom znanstvene produkcije te zemlje. Kvaliteta kineske znanosti mjerljivo zaostaje za njezinom kvantitetom. Upravo na to svake godine podsjeća rezultat dodjele Nobelove nagrade: nagrađenih Kineza – nema!

Potraga za lijekom protiv malarije

Ove je godine laureatkinja postala »baka iz Kine« koja ne pripada kohorti modernih kineskih znanstvenika. Iz golemoga opusa kineske znanosti povjerenstvo je izabralo njezin prošlostoljetni doprinos koji je znanstveno, zapravo, prilično skroman. Youyou Tu je sudjelovala u pretrazi kineskoga bilja koja je završila slučajnim otkrićem artemizina. Takav skrining je zahtjevna i opsežna, ali rutinska procedura, koja ne zahtijeva poseban intelektualni napor, nego traži pažljiv i sustavan pristup. Štoviše, radilo se o vojnom projektu »523«, u vrijeme Vijetnamskoga rata, koji je u tajnosti vođen pod osobnim nadzorom Mao Ce-tunga i komunističke partije. U toj je farmaceutskoj inventuri lokalnoga herbarija sudjelovalo više od šest stotina znanstvenika, tehničara, stručnjaka, političara… To nije bila velika znanost, no treba priznati, otkriće artemizina bilo je važno jer je mnogim ljudima spasilo život.

Znanstvenica bez mjera

Youyou Tu nije tipična predstavnica modernoga znanstvenika, pripada generaciji čiji je indeks produktivnosti prilično nizak; ni prema jednom scijentometrijskom parametru ona ne pripada skupini vrhunskih stručnjaka, njezini su »impakt-faktor«, »h-indeks« i broj citata beznačajne brojke. Youyou Tu nije doktorirala, nije bila na specijalizaciji (postdoktorski studij), nije objavila ni jedan značajniji znanstveni rad, ona nije profesor, ali je ipak dobila Nobelovu nagradu. Stoga dodjelom nagrade takvoj znanstvenici odbor s instituta Karolinska, uz ostalo, ismijava smisao numeričkih i birokratskih procjena kvalitete znanstvenika.

Iako su Kinezi ponosni na prvu Nobelovu nagradu za znanost, takav neobičan izbor svojevrsna je kritika kineskoga pristupa znanosti u kojem se još uvijek više vrjednuju hipertrofija i reprodukcija, a manje originalnost i misaona avantura. Izbor žene, pak, iz vremena progona intelektualaca i znanstvenika svakako je i kritika kulturne revolucije koju su provodile kineske vlasti prije pedesetak godina.

Uspon i pad znanosti

Način prihvaćanja i ulaska Kineza u svijet suvremene zapadne znanosti podsjeća na davna vremena prije Krista, kada je kineska civilizacija prednjačila u otkrićima i tehničkim dostignućima: papir, kompas, barut, kormilo, kvantitativna kartografija… Konačno, i artemizin je pronalazak zapisan još u prastarim kineskim ljekarušama, odnosno dio je tradicionalne kineske medicine. No usprkos takvomu razvoju staro kinesko društvo nije imalo potrebni »elan vital«, nije bilo otvoreno za znanstveni »novum«, za beskompromisno i sustavno istraživanje istine. Tek će s dolaskom kršćanstva na prostore Europe biti izumljena znanost i bit će osnovana prva sveučilišta, studiji i škole kakve danas poznajemo. Znanost je stvorena u kršćanskom ambijentu, plod je intelektualnoga bujanja koje je zahvatilo srednjovjekovnu Europu, dok je Kina dugo vremena odbijala sadržaj i formu znanstvene revolucije.

Tehnikom protiv znanosti

Međutim, današnja se znanost sve više pretvara u stručnu rutinu, a znanstveno promišljanje i studiranje inhibira se projektnim prijedlozima i mjerljivim »ishodima učenja«. U takvoj intelektualnoj klimi bit će sve više prostora za kineski stil istraživanja i povećat će se vjerojatnost dodjele novih Nobelovih nagrada tehničarima. Budući da je medicina, za razliku od kemije i fizike, otvorenija za analognu »me too« znanost (kopiranje bez pravoga znanstvenoga karaktera), moguće je očekivati nove kineske laureate upravo u tom području. U kemiji i fizici još uvijek su jasna pravila igre i definicije iznimnih doprinosa, mjerljivi su dosezi fundamentalnih otkrića, ali nisu poznate perspektive i horizonti koji će se otvarati i širiti. Stoga će te dvije discipline još neko vrijeme biti neosvojiva (Nobelova) tvrđava za kineske znanstvenike.

Valerije Vrček  / Glas Koncila