Hrvatsko dizajnersko društvo i Ministarstvo kulture RH objavljuju rezultate poziva za predlaganje kustoske koncepcije hrvatskog nastupa na Londonskom bijenalu dizajna 2016. Jednoglasnom odlukom Ocjenjivačkog suda Hrvatsku će na LBD predstavljati kustoska koncepcija autorice Maše Milovac i tima suradnika pod nazivom Utopijski kolektiv
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo objavili su Javni poziv za izbor kustoskog koncepta hrvatskog nastupa na Londonskom bijenalu dizajna 2016. godine. Riječ je o prvom izdanju te manifestacije koja ima ambiciju postati najreprezentativnijim europskim izložbenim, a ne sajamskim, događanjem u području dizajna. London Design Biennale održat će se u prostoru Somerset Housea, od 7. do 27. rujna 2016., a predviđa se da će nastupiti predstavnici 40-ak zemalja. Tema prvog bijenala povezana je s obljetnicom prvog izdanja knjige Utopia Thomasa Morea (1516.) pa su organizatori pozvali sudionike da pod zajedničkim naslovom Utopia by Design kroz suvremene dizajnerske pristupe preispitaju aktualnost utopijske ideje te da se pozabave jednim od temeljnih pitanja čovječanstva danas.
Na javni natječaj su stigle tri prijave:
autori: Lana Beović, Luka Duplančić, Karlo Kazinoti, Božo Kesić, Iris Klarić, Mišo Komenda, Goran Radošević, Ivana Vukušić
naziv koncepta: Brainstormer
autori: Superstudio CDSS (Ira Payer, Bojan Krištofić, Iva Hrvatin)
Koautori: Iva Letilović i Igor Pedišić
naziv koncepta: Out of Wood: Conceiving Collective Utopia
autorica: Maša Milovac
naziv koncepta: Utopijski kolektiv
Ocjenjivački sud, u sastavu Martina Borovac Pečarević i Nevena Tudor Perković kao predstavnice Ministarstva kulture, te Ivica Mitrović, Silvio Vujičić i Dejan Kršić kao predstavnici HDD-a, jednoglasno je izabrao kustosku koncepciju autorice Maše Milovac i tima suradnika pod naslovom Utopijski kolektiv, za koju smatra da se od svih predloženih koncepcija najviše odlikuje suvremenim pristupom kakav je primjeren općem konceptu Bijenala.
U skladu sa jednim od ključnih zahtjeva Bijenala da radovi budu novo proizvedeni ili site-specific, predloženi koncept odlikuje otvorenost te istraživački, suradnički i participativan karakter procesa nastanka finalnog sadržaja i rješenja postava. Riječ je o mladom autorskom timu, no dovoljno iskusnom da organizacijski, sadržajno i formalno uspješno provede takav zadatak. Stoga smatramo da će takva prilika – od samog procesa razvoja projekta, rada s autorima na izvedbi projekata te finalne realizacije izložbe – doprinijeti razvoju kustoske prakse na području dizajna u Hrvatskoj, s onu stranu uobičajenih revijalnih i sajamskih izlaganja dizajniranih predmeta. I sama autorica u prijedlogu koncepcije naglašava “izmicanje od očekivanog i poznatog” te “nekonvencionalni proces s ciljem istraživanja zajedničkog, sinergijskog, suradničkog” nasuprot individualističkim praksama i naglašavanju kompetitivnosti u neoliberalnom tržišnom okruženju.
Raznolikost dosadašnjih pristupa i područja djelovanja u inicijalnom prijedlogu navedenih autorica i autora te članova suradničkog tima (produkt dizajn, device art, grafički dizajn, tipografija, kritički i spekulativni dizajn, hibridne prakse na rubu dizajna i suvremene odnosno izvedbene umjetnosti) upućuje na zanimljive potencijale interdisciplinarne platforme koja ne ilustrira opću temu Utopia by design, nego u svojoj strukturi vidi i koristi dizajn kao istraživačku, kritičku i spekulativnu praksu, odnosno instrument poticanja javne rasprave, promišljanja položaja i uloge dizajna u današnjem društvu kao i potencijala dizajna u ostvarivanju pozitivnih društvenih promjena.
Sažetak izabranog koncepta
Utopijski kolektiv
Kustoski koncept hrvatskog sudjelovanja na premijernom Londonskom bijenalu dizajna pod nazivom Utopia by Design bazira se na odmicanju od očekivanog i poznatog. S obzirom na pomalo zastarjeli format reprezentacije dizajna unutar bijenalnih nastupanja koja prakticiraju izdvajanje ponajboljeg dizajna s nacionalnim podznakom, te imajući na umu zadanu temu, koncept pod nazivom Utopijski kolektiv zamišljen je kao nekonvencionalni proces s ciljem istraživanja stanja kolektivizacije, odnosno statusa zajedničkog, sinergijskog i suradničkog kao mogućeg formata dizajnerskog djelovanja. Taj odmak stoji naspram individualističke prakse kao imperativa kompetitivnosti i antagonizacije u potrošačkom društvu i neoliberalnom tržišnom okruženju.
Iako je pojam utopije često kritiziran, postavlja se pitanje može li mentalna slika utopije dobiti pozitivan predznak tako da usmjerava i otvara nova pitanja pa čak i distopijske modele kako bismo proširili polje razmišljanja i djelovanja, a time i utjecaj kojeg dizajn ima na kulturu, u konačnici i na društvo u cjelini.
Iako predstavljanje na Londonskom bijenalu uvjetuje svojevrsni nacionalni, odnosno lokalni kontekst, svjesni smo činjenice da dobar dizajn, neovisno o tome, govori univerzalnim jezikom i tako komunicira potencijale društva. Mikrovizije prepoznate i otkrivene u dizajnerskim kolektivima, parovima, grupama kao i pojedincima, upravo su ono lokalno specifično, vrijedno predstavljanja. Odabrani autori/dizajneri njeguju nekonvencionalni pristup dizajnu, pripadaju različitim kulturnim kontekstima što doprinosi razvoju dijaloga, a reprezentaciju će učiniti izazovnom i dinamičnom.
Izložba će u svom završnom obliku biti integralni prikaz rada odabranih dizajnera, odnosno kompozitna “slika” koja funkcionira kao cjelina, a koja u svojim detaljima, mikrotemama, dotiče specifičnosti dizajna u Hrvatskoj. Teme kao što su dijeljenje autorstva, održivost kolektiva i kolektivni rad, mjesto, razumijevanje, angažiranost, mjerilo bit će postavljene u odnos sa suvremenom i popularnom kulturom, a tražit će nove društvene i ekonomske vrijednosti dizajna te istraživati digitalni i tehnološki utjecaj na njegov razvoj.
Autori/dizajneri:
Maja Čule, Hrvoje Hiršl, Maja Kolar i Maša Poljanec, Oleg Šuran, Mauro Massarotto, Mauricio Ferlin, Hrvoje Živčić
Autorica koncepta: Maša Milovac
Izvršna producentica: Morana Matković
Dizajnerica postava: Martina Granić
