Klimt, Schiele, Kokoschka i žene

Oskar Kokoschka Ljubavni par s mackomFondation Oskar Kokoschka

Oskar Kokoschka Ljubavni par s mackomFondation Oskar Kokoschka

Donji Belvedere – 22.10.2015. do 28.2.2016.

Početkom 20. stoljeća značajne su društvene, gospodarske te svjetonazorske promjene dovele do propitivanja do tada uobičajenih rodnih uloga.

To je naravno potaknulo i mnogobrojne umjetnike da se u svom radu pozabave „ženskim pitanjem”, a austrijski su se slikari Gustav Klimt, Egon Schiele i Oskar Kokoschka posebice intenzivno pozabavili temom žena, iako svaki na svoj vlastiti način.

Izložba bečkog Belvederea koja se može posjetiti još do 28. veljače 2016. godine istražuje sličnosti i razlike u njihovom pristupu ovoj temi, ali nudi i uvid u rodne uloge ranog 20. stoljeća te opisuje nastanak modernog seksualnog identiteta.

Egon Schiele Majka s dvoje djece III 1917 Belvedere

Kronološki, ali i tematski postavljena izložba pri tom se koncentrira na četiri glavne teme: portret, ljubavni par, majku s djetetom te akt.

I dok su Klimtovi raskošni portreti gospođa iz visokog društva gotovo potpuno skrivali individualnost prikaznih žena, Schiele i Kokoschka ovu su dekorativnu formulu preokrenuli tako što su svoje modele slikali u praznom prostoru, čime su postigli konfrontaciju s egzistencijalnim strahovima prikazanih žena.

Motiv majke s djetetom jedna je od najstarijih tema zapadne religiozne umjetnosti. Opća kategorizacija žena pri tom se dijeli na pobožnu madonu ili pohotnu kurvu. Klim i Schiele ovu su dihotomiju razdrmali tako što su u svojim radovima prikazivali nage trudnice i majke, čime su stvorili jasnu poveznicu između majčinstva i ženske seksualnosti.

Iz djela svih triju umjetnika razvidno je da su vjerovali u romantičnu ljubavi. No dok je Klimt u svojim prikazima ljubavnih parova sadržaj dizao na alegorijsku razinu, dvojica su ekspresionista svoja osobna iskustva utkala u rad.

Kada je riječ o aktovima, Klimtovi aktovi odišu zavodljivom ljepotom, ali prikazane žene pri tom djeluju pasivno, dok su aktovi dvojice njegovih kolega oštriji, a žene su svjesnije svoje tjelesnosti.

Ipak, iako su sva trojica austrijskih umjetnika prepoznali žensku seksualnu autonomiju u do tad neviđenoj mjeri, njihovi aktovi prikrivaju podsvjesne muške strahove te stoga ne bi bilo primjerene i jednog od njih nazvati feministom.

Gustav Klimt Zlatne ribice Kunstmuseum Solothurn  Dübi-Müller-Stiftung