Željka Gradski: KRICI I ŠAPUTANJA

Gradski Zeljka BLACK BETTY

Gradski Zeljka BLACK BETTY

Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana predstavlja:

Željka Gradski:
KRICI I ŠAPUTANJA
samostalna izložba

otvorenje/apertura:
subota/sabato, 21. XI. 2015. u 19.00 sati, Gradska galerija Fonticus Grožnjan
Kustos: Eugen Borkovsky

KRICI I ŠAPUTANJA

Specifičan pristup premisi, oblikovanju i plasmanu likovnog promišljanja nudi nam Željka Gradski. Galerija postaje dom, prostor svih ovih bića u kojem mi, promatrači, postajemo gosti. Teško je opisati ove radove, a da se ne upustimo u tumačenja znakovnog repertoara. Pored toga, možemo razmišljati o autorskim i tehničkim postupcima umjetnice. Likovi i scene pozivaju na uviđaj.

Željka Gradski predstavlja projekt izvedem crtanjem/slikanjem nekonvencionalnim metodama i pristupom. Kompozicije većine radova funkcionalne su i uvijek donose sadržaj. Mnogi pomaci, necentriranost u kombinaciji s detaljima u službi je dramaturgije. Raspon kolora, u kojem često nalazimo crvenu, bijelu i crnu, bogat je rasteriranim kontrastima i tonovima. Ponegdje iz unisonog sloja zasvijetli obojeni detalj u boji podloge koja biva usvojena u paletu. Ove decentne sliko-crteže karakterizira osnovni potez ili namaz kojeg nalazimo na podlozi. Kasnije autorica, ovisno o impresiji, raspoloženju ili emocionalnoj potrebi rad nadograđuje novim slojem, linijom ili grafovima. Nerijetko dozvoljava curenje boje. Slojevanim činjenjem pojačava ili umiruje intervencije prethodnih faza rada.

Autorica miješa planove i uvjetuje ih smislom. Ritam je aktiviran dispozicijom elemenata. Frekvencija se mijenja od rada do rada i unutar scene pojedinog rada. Neki radovi nude ideje plakata, objave impresije autorice. Ona to čini eksploatirajući mogućnosti materijala i u dosluhu s njime postiže identifikacijski odnos. Materija zadržava, pamti osjećaje, dojmove i postupke izvedbe rada. Umjetnica ne poštuje dosljednost, već kombinira crtež i slikanje kako joj to nalaže trenutak izgovora misli. Naslage, slojevi, u snažnom su kontrastu s izvedenim jednostavnim, skoro dječjim crtežom. Prisutno je ekspresivno, nadrealno pretakanje, suodnos oblika. Slojevi ponekad oblikuju okvir unutar formata rada. Miješaju se potezi gestualne naravi s pažljivo oblikovanim detaljem. Čini nam se da autorica problematizira nekoliko situacija. Prije svega, slikarstvo kao socijalno civilizacijsko iskustvo komunikacije. Pored toga možemo iščitati socijalne momente koje autorica doživljava i koje interpretira.

Željka Gradski objekte ili aktere koje prikazuje stavlja u znakovite odnose. Ona vizualizira odsjaje osoba i situacija u vlastitoj percepciji. Nazivajući radove određujućim naslovima, ne dopušta promatraču potpunu slobodu. Ona mu nudi gabarite doživljaja. Autorica koristi naslove, a time i iskazuje poznavanje i poštovanje prema muzičkim radovima Nicka Cavea. Ovo oslanjanje na impresije njegovim opusom približava nas komentarima koji opisuju njegovo stvaralaštvo. Kritičari Stephen Erlewine i Steve Huey pišu: “…Sa Bad Seedsima Cave nastavlja istraživati svoju opsesiju religijom, smrću, ljubavlju, Amerikom, nasiljem i bizarnim, katkad samosvjesnim eklektičnim hibridom bluesa, gospela, rocka, punka…”.

Gradski Zeljka it doesnt matter

Ova medijska odrednica, iako zanimljiva i autorici važna, nas ne mora odrediti prema ovim likovnim radovima. Podastrtu situaciju promatrač dekodira sukladno osobnoj poetici i senzibilitetu. Svakako je uočljivo da se na svim Željkinim radovima propituju konvencije. Upozoreni smo da nam je život određen društvenim pravilima i konformizmom. Unutar sekvenci ponegdje nalazimo erotske detalje. Ženski akt pojavljuje se kao poseban znak ili kao tema na mnogim radovima. Ove žene mogu biti muze, boginje, vještice ili djevojke. One su često same i uvijek u začudnom prostoru. Nemaju sugovornika, ali imaju začudno društvo. Imaju atribucije kojima je raspon od mitoloških do bizarnih. Često su nage, bez srama, ponekad aktivne, ponekad u meditaciji, a ponekad u pozi žene željne ljubavi. Predstavljen otklon govori o feminističkim reminiscencijama, no one nisu primarne. Naša civilizacija, sve njene religije, sadrže naglašeno neprijateljstvo prema ljudskom tijelu i njegovim prirodnim funkcijama. Prisutno je licemjerje koje nalaže da se zapravo smije sve, ali tako da nitko ne vidi. Javno obznanjivanje bilo koje drugačijosti napada se različito, od fizičkog obračuna do perfidne izolacije. Netolerancija biva inicirana s oltara. Rad Željke Gradski je aktualan jer smo svjedoci uvođenja ptice rode u porodična stabla. Homoerotika, transseksualnost, transrodnost pokušavaju se razglasiti kao nepostojeće kategorije. Naglašava se brak, isključivo muškarca i žene, kao jedina mogućnost diade iako je odavno shvaćeno da je brak zapravo ekonomska kategorija, a najrjeđe dugovječna emocionalna zajednica. Niz motiva poziva na prijelaz barijera. Postavljeno je pitanje: Može li naša senzibilnost podnijeti našu socijalnu ulogu?

Željka Gradski, oslanjajući se na memoriju i hrabrost priznanja, problematizira povezanost lokacije i evokacije, materijalnog i nematerijalnog, opipljivo općeg i osjećano osobnog. Oniričkim scenama propituje osobni status i dimenziju doživljaja slijeda komunikacija s okolinom. Format rada postaje polje prepoznavanja. Ovaj dokumentarno ispovjedni ciklus nastao je u dvije situacije koje nisu obilježene sigurnošću njenog atelijera, već nekih drugih slučajnih prostora. Pored toga, ideja izmještanja, seljenja dodatno povezuje ove radove. Autorica niže radove bez obzira na uvjete. U rezultatu imamo niz, seriju radova koji se uvijek nekako nadovezuju tako da postav ne mora biti definiran kronološki niti vezan za podjelu prema lokaciji nastanka. Privremena cjelina ovog postava bit će oslobođena obaveza i ponuđena prema nekom novom, unutrašnjem redoslijedu koji će otkriti postavljanje. Jer, ponuđene forme u njenim se radovima nužno ne nadopunjuju. Često su u kontekstualnom neskladu, što aktivira percepciju promatrača. Nakon jednog, ona oblikuje drugi prostor i drugačije ga doživjevši, intervenira na nov način. Ponegdje jasne, a ponegdje začudne kombinacije motiva promatrača izvode iz realnog. Ne libeći se izreći doživljaj, umjetnica nudi dokument i poziva nas da posvjedočimo osobno i posumnjamo u nametnute istine.

Radovi izmiču čvrstom stilskom određenju. Pokušavajući proniknuti proces nastanka, čini se kao da oblikovanje mrljama i potezima gdjekad zaustavlja nakanu autorice. Opet, ponegdje, upravo nakupina inicira daljnje istraživanje. Preklapajući crtež i slikarski postupak, umjetnici ne nedostaje kombinatorike ni energije. Nižući radove, ona istražuje mogućnosti materijala, ambivalentnost oblika ali i repertoar osobnih stanja. Umjetnica slavi gestu i pri tom ruši tradicionalni figurativni smisao motiva. Oduzimajući tijelu njegovu materijalnost, daje mu obris. Likovnom artefaktu uvjetno oduzima uzrok, a ostavlja posljedicu. Ovom inverzijom, autorica ukazuje na postojanje stvari u drugom obliku, u obliku osjećaja. Držeći se asortimana tijela i stanja, uvodeći elemente u obliku zapisa, ona upotrebljava umjetnost kao egzistenciju u što čišćem stanju. Pronalazeći motive i situacije u osobnom doživljaju svijeta oko sebe, podastire nam situacije na koje nas upozorava i koje komentira na osebujan, dosjetljiv, ali uvijek autorski način. Jer: „…Umjetnost ne prenosi vidljivo, umjetnost stvara vidljivim…”. (Paul Klee)

Eugen Borkovsky, XI. 2015.

Gradski Zeljka perje labudovo

ŽELJKA GRADSKI rođena je u Zagrebu, 1975. godine. Nakon završene Opće Gimnazije upisuje Akademiju Likovnih Umjetnosti. 2001. godine diplomirala je kiparstvo na nastavničkom odsjeku u Zagrebu. Crta, slika, fotografira, dizajnira, ilustrira, eksperimentira… obožava kombiniranu tehniku u svakom smislu. Aktivna je na hrvatskoj likovnoj sceni od 1997. i otad redovito izlaže na 40ak skupnih i 22 samostalne izložbe u domovini i izvan nje. Sretna je majka dvoje tinejđera. Živi i radi kao samostalna umjetnica u Zagrebu i Grožnjanu gdje je zajedno s dragim 2014. pokrenula galeriju (vlastitih uradaka) pod nazivom Štalla. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad. Članica je HDLU-a Zagreb i ima status samostalnog umjetnika – HZSU Zagreb.

GROŽNJAN Grad umjetnika 1965 – 2015 GRISIGNANA Cittá degli artisti