Damir Stojnić: KONFLAGRACIJA

stojnic damir 01

Gradska galerija Fonticus Grožnjan predstavlja:

Damir Stojnić:
KONFLAGRACIJA
samostalni izložbeni projekt

otvorenja/aperture:
subota/sabato, 24. X. 2015. u 19.00 sati, Gradska galerija Fonticus Grožnjan
Kustos: Eugen Borkovsky

LEKCIJE IZ ZEMLJOPISA

„Nešto se opire našim naporima da svijet zatvorimo u lanac uzoraka i učinaka”, Baudrillard.

U povijesti nismo vjerovali da je Zemlja okrugla. I danas Svijet opažamo sa samo pet osjetila: vidom, sluhom, okusom, opipom i mirisom. Oslanjanjem na njih bazira se autopercepcija stanovnika zapadne civilizacije. Prošlost je prepuna događaja kojima se nastojalo ograničiti spoznaju okruženja. Kontrola vatre omogućuje toplinu i ishranu. Voda služi za piće. Nafta/benzin nam daje dojam pokretnosti. Ovakvi zaključci naveli su čovjeka da razmišlja na način da u svojstva stvari ne sumnja. Kad bi univerzum tako funkcionirao, moglo bi se predvidjeti svaki događaj i razviti sustav kontrole. No, slom determinizma nastupio je kada se u kontroliranim, identičnim uvjetima, dobio različit ishod pokusa, a koji je ovisio o trenutnom, osobnom raspoloženju eksperimentatora. U teoriji kaosa je poznata pojava Leptirovog učinka: “Ako leptir zamahne krilima u Pekingu, to može uzrokovati uragan na Floridi”. Ova suptilna prispodoba opisuje ponašanje dinamičkih sustava u univerzumu. Nerazumijevanje neodređenosti u prirodi potiče od ljudskih pokušaja da događaje koji se odigravaju u mnogo dimenzija, sabijemo u manji broj dimenzija. Svijet je ovakav zato što smo dopustili da postane takvim. Svi smo umiješani. Voltaire je briljantno komentirao: ‘Nijedna pahulja u lavini nikad se nije osjećala odgovornom’.”

stojnic damir 03

Damir Stojnić ovim izložbenim nastupom predstavlja niz smisleno povezanih radova. Oni izazivaju komentare iz više aspekata. Sigurnost autora očituje se izborom podloga, pristupu izvedbama te ponuđenim značenjima. Umjetnik kao podlogu za rad uzima otisnute listove starih zemljopisnih karata, prerađuje/preuređuje atlas, (Karte su iz zbirke Hermanna Haacka, kartografa, 1872.-1966.). Drskom intervencijom na kolekciji geografskih orijentira iz prošlosti, problematizira recentnu situaciju. Većina ljudi smatra da su ovakve karte relikvija koja se ne smije dirati. No, umjetnik misli drugačije. On nalazi da je potrebno demistificirati ustaljeno, pogotovo ako ono ograničava stanje duha, ako želi prikriti spoznaju. Autor ocrtane teritorije podlaže suvremenosti koja živi, djeluje, funkcionira znatno drugačije od samozadovoljnog mira koji je postignut vizualizacijama teritorija iz prošlog stoljeća. Nudeći poliptih, niz, knjigu umjetnika, propituje sustav spoznaja i osobni doživljaj stanja civilizacije.

stojnic damir 04

Kao što halje gospođa više nemaju umjetno naglašenu stražnjicu, a muškarci više ne nose toge ili plašteve, tako i stare karte nemaju realnu valjanost osim čuđenja i naučenog divljenja trudu. Damir Stojnić, spontano, poštujući instinkt, zanemaruje prethodnika i podlogu te na njoj izvodi osobne recentne vizualizacije. Tek na ponekom od radova umjetnik se nadovezuje oblikovno ili smisleno na podlogu. On ne poštuje određenja karata, označene i iscrtane granice nacionalnih ili inih identiteta. Iluziju prostora koju predstavlja kartografsko ocrtavanje i označavanje, umjetnik remeti plošnim nadogradnjama. Izbor oblika sadrži više slojeva, ali i više značenja. Ona su često narativna i izgovaraju osobno promišljanje. Da su oblici nastali na čistom papiru, imali bi drugačiji odjek od ovog pri kojem autor koristi već likovno-tehnički obrađene podloge.

stojnic damir 05

Promatrač u ovom nizu likovnih intervencija, izvedenih crtežom, rasterom, slikanjem, otiskivanjem, uporabom šablona i pečata, prepoznaje širok dijapazon motiva. Tu su: ruke/šake, lica, tijela, srce, kruna, ljestve, mač, ključ, pribor za jelo, fenjer, globus, uterusi, strelice, slova, duge, leptiri, pčele, ptice, duga/feniks… Ponegdje nalazimo zapise, stare s karata ili umjetnikove. Kolor je nediscipliniran u rasponu od umjerenih zasjenjenja do elementarnih boja sirovih tonaliteta. Likovne intervencije na kartografske otiske umjetnik sačinjava ugljenim prahom i ribanom kredom. Neki od oblika prisutni su samo na po jednom radu dok se drugi pojavljuju na više radova. Ovi znakovi prisiljavaju nas na iščitavanje značenja. Prema iskustvu znamo da se na zemljopisnoj karti lokacije, granice, kopno, zamjenjuju linijama, znakovima ili bojom/rasterom. Tako se shematizirani, umanjeni detalji teritorija, u prikazima kartografa, ponašaju kao mikrokozmosi. Umjetnik im dodaje figure u gornjem, zadnjem, završno sloju, pa sve skupa djeluje poput nekog od mogućih vizura makrokozmosa. Istodobno, asortiman oblika podsjeća nas na svakodnevne socijalne situacije. Tako autor aktivira promatrača. On mu ne daje čistu situaciju, već mu nudi svoj doživljaj tijeka. Ovi radovi nude raspon doživljaja od poučnosti do humornosti koja nije isprazna već upozoravajuća. Pitamo se: Kamo smo se maknuli od mračnog srednjeg vijeka?

stojnic damir 06

Stojnić kreće, a i nas poziva na putovanje opskrbljen kartama, memorijom i senzibilitetom. Putovanje je oznaka aktivnosti bez obzira putujemo li u mislima ili doslovno. Putovanje ima dimenziju, duži ili kraći tijek u prostoru i vremenu kojem slijede nove situacije i lokacije. Umjetnik tematizira jednu od karakteristika putovanja: ne-mjesta. Ne-mjesto (Marc Augé), je prostor s kojim ne možemo poistovjetiti svoj identitet, kojeg ne možemo doživjeti kao mjesto susreta, a ni odrediti kao osobni prostor. Bit ne-mjesta jest da stvara samotnjačku obvezatnost, umjesto organske društvenosti, koju ostvaruje mjesto. Ne-mjesta su lokacije s velikom cirkulacijom ljudi i dobara: autoceste, čvorišta tranzita i velika trgovačka središta i sl. Komunikacija ne-mjesta svedena je na tekst, znak ili oglasnu ploču, a osobe su svedene na usamljenost. Čini se da budućnost društva ide prema sve većoj akumulaciji ne-mjesta, u kojima se, najvećom koncentracijom ljudi, realiziraju minimalni socijalni odnosi. Događa se paradoks: umjesto da se brojnošću osoba poveća broj interakcija on se smanjuje. Tu su na snazi određena pravila, znakovi, upute za kretanje i sl. Osobnost se gubi, a Veliki brat objavljuje smjer kretanja! Zemaljska kugla sve više postaje ne-mjesto. Ovim projektom, kao da umjetnik želi osobnim iskazom, sebi i promatraču, kartu kao ne-mjesto, intervencijama učiniti mjestom.

Eugen Borkovsky, X. 2015.

stojnic damir 07

Damir Stojnić, rođen u Rijeci 1972. Diplomirao slikarstvo na ALU Zagreb 2000. Izlagao na preko stotinu skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Beč, Kairo, London, Venecija, Atena…). Dobitnik više priznanja i nagrada;otkupna nagrada Muzeja moderne i Suvremene Umjetnosti-Rijeka na 15.međunarodnom trijenalu originalnog crteža 2001/2002, otkupna nagrada Galerije Umjetnina Slavonski Brod na 4.trijenalu hrvatskog akvarela 2007, nagrada Zavičajnog Muzeja-Rovinj na „Likovna kolonija –Rovinj 2010″, nagrada Zavičajnog Muzeja-Rovinj na „Likovna kolonija-Rovinj 2013″

stojnic damir 09

GROŽNJAN Grad umjetnika 1965 – 2015 GRISIGNANA Cittá degli artisti