U današnjici uvjerljivo ukazuje na postojanost izvan granica

Käthe Kollwitz-1897  VG Bild-Kunst Bonn

Ernst Barlach i Käthe Kollwitz Izvan granica postojanja naziv je retrospektivne izložbe dvoje najznačajnijih njemačkih umjetnika ekspresionista koja je otvorena u utorak, 6. listopada 2015. u Modernoj galeriji u Zagrebu

foto-galerijafoto Goran Vranić

Ovom moćnom retrospektivno koncipiranom izložbom skulptura, crteža i grafika dvoje najznačajnijih njemačkih umjetnika ekspresionista Ernsta Barlacha i Kathe Kollwitz s početka prošloga stoljeća Moderna galerija europski dojmljivo obilježava 110. obljetnicu kontinuiranog djelovanja na promidžbi i predstavljanju hrvatske umjetnosti ali i predstavljanju svjetske likovne umjetnosti. Fotografije s otvorenja izložbe snimio je Goran Vranić.

Izložba u Modernoj galeriji u Zagrebu pokazuje više od stotinu i pedeset izložaka koji ne predočavaju samo retrospektivni pregled cjelokupnog opusa oboje umjetnika, već moćna djela iz kojih zrcali i njihov sadržajni dijalog s ovodobnicom. I Ernst Barlach i Käthe Kollwitz u svojim su djelima željeli iskoračiti izvan granica postojanja, a baš su na te granice i upozoravali. Radovi oboje umjetnika nikad nisu u proturječju, već se međusobno nadopunjuju pa i proširuju, a na dirljiv nam se način obraćaju sve do danas. U njima su pohranjene i aktualne rasprave u svezi društvene odgovornosti, siromaštva i bogatstva, empatije i političkog angažmana baš kao i čovjekova potraga za smislom u rastrganoj zbilji globalnim krizama.

Ernst Barlach-Güstrower Engel -3-Stukko nach der Bronze von 1927-Foto Bernd BoehmErnst Barlach i Käthe Kollwitz ugledniji su njemački umjetnici 20. Stoljeća, koje ova zagrebačka izložba moćno pokazljivo predstavlja ukazujući na cjelokupno njihovo likovno stvaralaštvo kojeg su raspoznajnom umjetnošću svjedočili i izražavali kao vrsni umjetnici u povijesnom kontekstu njihove onodobnice. Baš kad industrijska revolucija u 19. stoljeću počinje utjecati na radikalnu promjenu ekonomskih, političkih i socijalnih životnih okolnosti, i kad tehnički i znanstveni izumi donose promjene i pomake koji odvode Europu u novo doba, koji djeluju tako moćno da se činilo kako se čitav svijet ruši.

Onodobni umjetnici i književnici nastojali su se što uvjerljivije izraziti i pretočiti čudo u riječ i sliku, kako bi u tim trenutcima ljudima pružili novo utočište. “Bog je mrtav” proglasio je Nietzsche 1882., a slika svijeta koja je stoljećima predstavljala siguran orijentir, urušila se sama u sebe. Trebalo je definirati nove vrjednote i svrhu, no njih ni Ernst Barlach (1870.-1938.) ni Käthe Kollwitz (1867.-1945.) nisu pronalazili u ispraznim atributima naprjetka „veće, brže, bolje i više”. Baš naprotiv tomu oboje su svoje umjetničko stvaralaštvo osmislili u suprotnosti prema hladnoj zbilji onodobnice obilježenoj materijalizmom.

Onodobne ideje vodilje bile su “Novi čovjek”, „novi svijet”, “novo doba” koje su književnost i umjetnost popratile na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a osobito generaciju ekspresionista u Njemačkoj. Oboje umjetnika, i Ernst Barlach i Käthe Kollwitz samotnjaci su na likovnoj sceni toga razdoblja. Käthe Kollwitz svoju je umjetnost vrlo rano stavila u službu konkretne društvene odgovornosti stvarajući mnoštvo socijalno angažiranih, revolucionarnih radova. Čak i u razmatranju transcendentne teme poput smrti, njezina su djela bliska čovjeku, jer odražavaju osobno razračunavanje s neshvatljivim, dočaravjući subjektivnu percepciju rastanka i boli. U središtu njezinog umjetničkog djela nalazi se radništvo i najugroženiji, tj. osobe koji žive u sjeni napretka u najsiromašnijim uvjetima i svakodnevno se bore za egzistenciju. Realističnim i apelativnim slikovnim jezikom ona osuđuje zbilju koja dopušta takvu nepravdu.

Dok je djelo Käthe Kollwitz usredotočeno na angažiranost, njezin izričajni pogled zapravo je ovozeman usmjeren prema konkretnim društvenim odnosima. Ernst Barlach može se u potpunosti prikladno opisati kao mistik moderne kojemu (izim samo u ranim radovima) nimalo nije bilo stalo do naturalističkog predočavanja zbilje. Njegova slika čovjeka predočuje subjektivno izražne značajke kojima utjelovljuje smisao i stanje postojanja koji u bitnomu oslikava izraz duhovne orijentacije kojom se nastoji izdići iznad situacije u kojoj se nalazi svijet. Ipak u Barlachovu stvaralaštvu kritika materijalizma svijeta modernosti zauzima posebno decidirano mjesto, pa je poglavito stoga njegov status društveno angažiranog umjetnika klasične moderne zapravo neupitan.

Dok je djelo Käthe Kollwitz na prvi pogled snažno obilježeno prikazom granica postojanja, likovi Ernsta Barlacha vizualiziraju baš ono što nastoji izići izvan granica. Ipak oboje su smatrali kako njihova umjetnost polazi od dubokog humanističkog razumijevanja i da treba promijeniti svijet. Velike zasluge oboje umjetnika su i u tomu jer su revno podsjećali na strahote rata i što su se svesrdno zalagali za mir.

Umjetničko stvaralaštvo Ernsta Barlacha i Käthe Kollwitz nastalo je pod snažnim uplivom strahota Prvoga svjetskog rata i bijede poslijeratnog razdoblja. Osjećanje ljudske agonije osnovni je sadržaj njihovih potresnih skulptura, crteža i grafika.

Likovni postav izložbe predgledno je postavljen i cjelovito predstavljen u dvanaest dvorana reprezentativnog prvog kata Vranyczanyjeve palače Moderne galerije kojeg objedinjuje više od šezdeset uvjerljivih skulptura u bronci, drvu i sadri uz više od sto grafika i crteža baš kao i fotografsku građu djela koja zrcale četrdesetogodišnji uzbudljiv dijalog dvoje umjetnika, koje promatrača potiču na razmišljanje i traganje za aspektima današnjice. Kontekst izložbe čini globalna katastrofa Prvog svjetskog rata i reference (doba moderne) koje se odražavaju u stvaralaštvima ovih dvoje umjetnika posve zaokupljenih onodobnim egzistencijalnim pitanjima. Ono što ih pri tomu oboje čini izvanrednima i ovodobnima njihovo je beskompromisno afirmiranje humanističkih vrjednota i promicanje čovjekoljublja u djelu i na životnom putu, koji je za Barlacha završio u Güstrowu 1938., a za Kollwitz u Moritzburgu kraj Drezdena 1945. godine.
Izložba Izvan granica organizirana je u suradnji Ernst Barlach Gesellschaft Hamburg s Modernom galerijom u Zagrebu, zahvaljujući Upravi za licence Ratzeburg, muzejima Ernsta Barlacha u Wedelu i Ratzeburgu, kao i privatnim posuđivačima koji su stavili djela na raspolaganje. Izložba ostaje otvorena do 29. studenoga 2015.

Sve u svemu izložba Ernst Barlach i Käthe Kollwitz Izvan granica predočuje hrvatskoj javnosti veliku i moćnu međunarodnu izložbenu uspješnicu svojedobno ponajboljih njemačkih umjetnika koja pokazljivom uvjerljivošću predstavlja njihova koja su i u ovodobnici aktualna, i koja su uvelike utjecala na izričaj i stvaralaštvo najvećih hrvatskih umjetnika (Meštrović, Račić, Vaništa …), a koja se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar–Kitarović u zagrebačkoj Modernoj galeriji. Ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba, Privredne banke Zagreb – glavnog pokrovitelja Moderne galerije, i uz podršku Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Zagrebu i Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke.

Ivan Raos

Leave a Reply

Your email address will not be published.