Igor Šipić i Daniel Načinović Istarskim putopisima odužili se Franji Horvatu Kišu

Igor Šipić i Danijel Načinović

Igor Šipić i Danijel Načinović
Igor Šipić i Danijel Načinović

Pred prepunom salom Društvenog doma u Loboru u subotu 3. listopada 2015. godine proglašeni su rezultati 9. hrvatskog književnog putopisa

Pred prepunom salom Društvenog doma u Loboru u subotu 3. listopada 2015. godine proglašeni su rezultati 9. hrvatskog književnog putopisa. U proglašenju rezultata 9. natječaja i ocjena putopisa sudjelovali su dr. sc. Ivo Kalinski, dopredsjednik Kajkavskoga spravišča i dr. sc. Božica Pažur, urednica u časopisu Kaj. Javnu izvedbu putopisa izveo je poznati glumac Dubravko Sidor. U dodjeli nagrada sudjelovao je i gosp. Božidar Markuš, načelnik općine Lobor, dok je u glazbenom trenutaku ove sjajne priredbe za klavirom sudjelovala Ivana Erjavac Šeremet.

Dr. sc. Ivo Kalinski i dr. sc. Božica Pažur
Dr. sc. Ivo Kalinski i dr. sc. Božica Pažur

Dr. sc. Božica Pažur pročitala je svoje naglaske uz 9. natječaj za najbolji hrvatski književni putopis, koje donosimo u cijelosti:

„Deveto, zajedničko – zagrebačko-loborsko, putovanje u žanrovskoj manifestaciji hrvatski književni putopis jest ono u samo središte suvremene hrvatske književnosti, a tragom i nasljeđem najboljih putopisnih pera (Franje Horvata Kiša, Antuna Gustava Matoša, Slavka Batušića, Gustava Krkleca, Matka Peića, Joze Vrkića…). Karakter i semantičku bît te književne vrste najbolje su iskazali brojni dosadašnji sudionici svih natječaja u sljedećim varijantama nazivlja za putopis: hodopis, hodoris, krajopis, domopis, svjetopis…

Ukupno, od 2007., uzevši u obzir rezultate novog, 9. natječaja, korpus hrvatske književnosti bit će obogaćen sa 79 putopisa (od kojih je 36 nagrađenih), inače kontinuirano objavljivanih u časopisu za književnost, umjetnost, kulturu Kaj.

U 42-godišnjem djelovanju Kajkavskoga spravišča, nakladnika časopisu Kaj (koji već 48 godina redovito izlazi u Zagrebu), putopisni program uklapa se u njegov koncept višestrukog povezivanja hrvatskog kulturološkog prostora, prije svega, kreativnim dosezima hrvatske kaj-ča- što jezične zbilje, kao nedovoljno isticanog bogatstva naše književnosti i kulture.

Afirmacija putopisa kao rjeđe i interferentne književne vrste (krajopisa i „kajopisa”) u povijesnoj i suvremenoj književnoj dijakroniji, prirodna je pretpostavka časopisa Kaj i njegova znanstveno-publicističkog bavljenja sveukupnom književno-jezičnom, povijesnoumjetničkom, kulturnom podlogom svih kajkavskih krajeva kao temelja hrvatske kulture i znanosti.

Interes i podrška u Loboru
Interes i podrška u Loboru

Naši se natječajni putopisi – kako god im mi pristupili, sažimali ih, prezentirali, administrirali, ocjenjivali, prebrojavali, ‘ne daju odvući’ od polja dobre literature, s njima smo uvijek na putu „lijepe književnosti”.

I sami mali pokus ustihovljenja (stihovnog nizanja) naslova ovogodišnjih izabranih radova (abecednim redom imena autora – što je i jedini kriterij naše umiješanosti) rezultirao bi solidnom postmodernističkom pjesmom, koja bi glasila ovako:

U LOBORU CARUJU LEGENDE
JOŠ MALO O HORVATOVIM PUTIMA
SEGESTICA, SISCIA, SISAK
PROLJEĆE U LJUBUŠKOM
Z INDIJE MUJCEKU LEKSIJU
PORTO
NA POCEKO MORJA SERJAJNSKOGA
PUT ZA GREBENGRAD
KAD ZASVIRA STARI ARISTON
ŽELIMOR, ŽELIMER, ŽELJA(PO)MOR
VARAŽDIN, NOĆNO PUTOVANJE: DOMOPIS
LIŽNJANSKI ZAPISI
JAPANSKO PUTOVANJE BOSNOM I HERCEGOVINOM
SOVU NISAM NAŠLA

Ispisalo ju je 15-ero autora (Željko Bajza, Radovan Brlečić, Marija Drobnjak Posavec, Božica Jelušić, Ivica Jembrih, Judita Kovač, Ivan Kutnjak, Zdenka Maltar, Daniel Načinović, Barica Pahić Grobenski, Denis Peričić i Anita Peričić, Igor Šipić, Spomenka Štimec, Nada Vukašinović), suvremenih antologijskih imena, ali i sve afirmiranijih mlađih pisaca, književnika za djecu, publicista, među kojima nam se ove godine prvi put pridružuju Daniel Načinović, Anita Peričić, Igor Šipić, Spomenka Štimec i Nada Vukašinović.

Zahvala dr. sc. Igora Šipića na dodjeli nagrade za  najbolji hrvatski književni putopis
Zahvala dr. sc. Igora Šipića na dodjeli nagrade za najbolji hrvatski književni putopis

Pripala mi je čast staviti uskličnik uz putopise Igora Šipića, Božice Jelušić i Judite Kovač. Ližnjanski zapisi Igora Šipića, među kojima smo se morali odlučiti samo za jedne (Ližnjanski zapisi, II.) dominantnom spoznajno-filozofijskom dimenzijom bića, stoga i identiteta teksta – s protegom na baštinu, civilizacijske konstante, iskustvo povijesti – daju njegovu tekstu visoko estetiziranu, upravo gnomsku stilizaciju. Rijetko se događa, smijem li odati izvanknjiževnu situaciju (kakva, doduše, ljudima zna biti i najzanimljivijom) kako smo neki članovi žirija, poput zanesenih školaraca, podvlačili pojedine putopisne rečenice dr. sc. Šipića – kao tekstualnu popudbinu za neke univerzalne (i naše) buduće duhovne kôte.

Sličnim zanesenjaštvom valja aktualizirati i tekst Božice Jelušić Proljeće u Ljubuškom (Hercegovački mozaik) – autoričin glasoviti fenomenološki, bachelardovski pristup prostoru Svijeta i teksta, hodu rečenice i njenom ritamskom rastu u skladu s principima Prirode, bogatstvu usložnjavanja teksta, zamalo poput naravi samog florealnog prepletanja.

U vezi s putopisom Porto Judite Kovač, naglasiti nam je uočenu animacijsku snagu njenog teksta, izuzetnu pripovjednu zavodljivost, koju još resi pričljivost i ekspresivnost iskazivanja iznenadnih detalja – rezultirajući pokretačkim, izravnim nukanjem na čitanje i putovanje (tekstom, dakle, i izvan njega).

S pogledom na dosege književnog programa Hrvatski književni putopis, osobno i u ime Kajkavskoga spravišča iz Zagreba zahvaljujem svim ekipama Općine Lobor od 2007. –– na osnivačkom i višegodišnjem kulturnom entuzijazmu tadašnjem načelniku Općine Andriji Smetišku, a na nastvaku programa sadašnjem načelniku Božidaru Markušu; posebno zahvaljujem predsjedniku Udruge za kulturno stvaralaštvo F. Horvat Kiš pjesniku Darku Raškaju, prof. Vladimiru Matejašu, prof. Jurici Cesaru, OŠ Lobor…, svim nespomenutim Loborkama i Loborcima, pokroviteljima Ministarstvu kulture i Županiji krapinsko-zagorskoj na prepoznavanju identiteta i univerzalnosti zavičajnih vrednota – koji su doprinijeli tome da nam se ne dogodi fenomen „baštine bez baštinika”.

***

Ukratko, ne zanimaju nas demagoške prolaznosti, već suradnička ruka, pamet, pogled kulturan, dalji i trajniji od nevoljkih nam skučenosti – iz kojih, eto i ipak, probijaju tekstovi trajne vrijednosti. (Kad smo već kod vrsnoga teksta, Kajkavsko spravišče 15-ero današnjih izabranih autora daruje knjigu Drvinjski štikleci prvog prvonagrađenika prvih književnih Dana F. H. Kiša (i prvih putopisa) – Borisa Szütsa – koji, nažalost, više nije s nama, a podario nam je putopis znakovita naslova „Noćnik sanja putovanja”.).”

Nagrade za najbolji hrvatski književni putopis 2015. godine dobili su vrsni putopisci, književnici Igor Šipić, Daniel Načinović, Božica Jelušić, Judita Kovač i Zdenka Maltar. Nagrade za putopise dodijeljene su u sklopu 8. Dana Franje Horvata Kiša. Pokrovitelji i organizatori ove značajne manifestacije su Ministarstvo kulture RH, Krapinsko-zagorska županija, Kajkavsko spravišće, Društvo za širenje i unapređenje znanosti i umjetnosti – Zagreb, Udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš i Općina Lobor.

Danijel Načinović prima nagradu
Danijel Načinović prima nagradu