Skip to content

Antonija Balić: Pola Života

antonija balićAntonija Balić
Pola Života
Galerija Bačva, Zagreb
03.09. (u 19 sati) do 13.09.2015.

Dekonstrukcija kreveta

Rad Antonije Balić Šimrak predstavlja svojevrsnu dekonstrukciju kreveta, mjesta posebne intimnosti i povezanosti s ljudskim životom na obadvije strane racionalnoga spektra. Na krevetu se, naime, rađamo, on noću poput nove maternice obgrljava naše tijelo, čuvajući ga od stvarnih i zamišljenih prijetnji, on je mjesto na kojemu se upuštamo na plovidbu iracionalnim, u senzualna i emotivna pražnjenja, i sa kojega se najčešće otiskujemo preko Stiksa, neki bi rekli u novu avanturu, ili u konačan mir ništavila, predah od slika i percepcije od kojih nas ni san ne može spasiti.

Rad Antonije Balić Šimrak sastoji se od nekoliko dijelova postavljenih po galeriji, a materijal svakoga od njih povezan je s građom upravo kreveta. Naslov Pola života (preuzet od romana V. S. Naipaula) može se dovesti u vezu s početnim stihovima Božanske komedije, kao ukazivanje na mjesto rekapitulacije prijeđenoga puta i suočavanja s unutarnjim strahovima, transformiranima u neobične zvijeri. To je najočitije na poplunima s digitalnim ispisom slika povezanih s umjetničinim fascinacijama. Nejasnoća značenja, kao i grubost i proizvoljnost njihove računalno obrađene kompozicije podsjećaju na košmar. U galerijskom prostoru, u slobodnom letu, postavljene su lutke različitih boja i tekstura, čija je epiderma načinjena od materijala za tapeciranje: one se mogu pomicati, a kao punašne ljudske figure koje prkose logici i gravitaciji asociraju na bezličnost i sveličnost sna (na tu paralelu podsjeća i ime grčkog boga sna Morfeja, koje ima isti korijen kao i grčka riječ za oblik), ali i realnosti. Naime, njihova forma je građena jastučasto i tipski, oni mogu predstavljati bilo koju osobu koju sanjamo, a sve su one (projicirani, ili vizualizirani) dio sanjačeve ličnosti ili sjećanja. S druge strane, ne konstruiramo li i stvarnost slično? Nisu li naše percepcije ljudi koje susrećemo samo funkcije naše ličnosti, našeg pogleda iz kojega se ne možemo nikako izvući niti ga nadići?

Iz predgovora Feđe Gavrilovića

Antonija Balić Šimrak rođena je 1969. godine u Patni, Indija. Od 1976. godine živi u Zagrebu gdje je 1983. godine upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. 1987. godine je maturirala i upisala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je 1992. godine diplomirala na Kiparskom odjelu. Izlagala je na sedamnaest samostalnih (Galerija VN, Studio galerije Forum, Galerija Karas, Galerija SC, Galerija Koprivnica, Galerija Božidar Jakac-Slovenija, Gliptoteka HAZU, itd.) i brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja, a djela joj se nalaze u više umjetničkih zbirki u Republici Hrvatskoj i Sloveniji. Od 2009. godine radi kao na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 2013. u zvanju izvanredne profesorice na Katedri umjetničkog područja.