Na velikoj svečanosti povodom Dana općine Stanovci, 10. kolovoza 2015. godine pred više od dvije tisuće ljudi

2 Na svečanoj sjednici Općine Stankovci

Na 15. smotri folklora Stankovci, milo selo pod Gradinom, velikoj svečanosti povodom Dana općine Stanovci, 10. kolovoza 2015. godine, pred više od dvije tisuće ljudi predstavljena je najnovija knjiga Tomislava Marijana Bilosnića Stankovci 1, koja na više od četiristo stranica govori o životu i povijesnim prilikama na prostoru današnje općine Stankovci koju sačinjavaju mjesta Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim, u rasponu od prapovijesti do pred početak Prvoga svjetskog rata.

Uz autora Tomislava Marijana Bilosnića, o knjizi Stankovci 1 govorili su gosp. Željko Baradić, načelnik Općine Stankovci, koji je otvorio i pozdravio skup, te Đuro Vidmarović, književnik i povjesničar, bivši veleposlanik RH u Ukrajini.

4 Željko Baradić Tomislav Marijan Bilosnić Đuro  Vidmarović

Đuro Vidmarović je između ostalog kazao: „Potrebno je naglasiti kako je riječ o tridestoj autorovoj knjizi u kojoj na povijesno literararan način istražuje i propituje prošlost Ravnih Kotara, hrvatskog prostora Hrvata koji je u historiografskom smislu vrlo malo istraženo hrvtasko etničko i državno područje. Tijekom postojanja bivše države takvo je stanje gotovo zabetonirano. U tom kontekstu napori Tomislava Marijana Bilosnića vrijedni su pažnje i nisu vrednovani niti popularizirani koliko to objektivno zaslužuju. Monografija Stankovci 1 plijeni pozornost, ne samo zbog autorovog imena i stila, već zbog gole činjenice što do sada Stankovci i njemu okolna mjesta, uopće nisu istraženi, niti arheološki, niti historiografski. Stoga se pred Bilosnića postavio veliki zadatak: nadomjestiti propušteno, a to je značilo sjesti u znanstvenu biblioteku i istraživati što je o Stankovcima do sada napisano u kontekstu drugih i širih istraživanja. Stoga se monografija koju prikazujemo razilikuje od autorovih sličnih radova time što ima karakter znanstvenog historiografskog eseja, dakle ima tzv. znanstveni aparat.

Bilosnić je otkrio i u monografiji dokazao kako dosadšnje pseudopovijesne priče i tumačenja o imenu i prošlosti Stankovaca nisu utemeljene na povijesnih činjenicama, već su konstrukcije, često nastale iz političkih i protuhrvatskih polazišta. Kao iskusan i razuman čovjek, s bogatom imaginacijom književnika, on je postavio logično pitanje: kako je moguće da mjesto okruženo s više gradina i arheoloških lokaliteta ne postoji u povijesti, odnosno, nije li pogrešno njegov nastanak vezati uz razdoblje osmanlijeke okupacije? Na sreću često i slučajnost ima važnu ulogu u sagledavanju povijesne dubine. Ovog puta je to bila izgradnja cesta kojom prilikom je otkriveno starohravtsko groblje, po broju grobova drugo među svim slučnim nalazištima unutar hrvatskog etničkog areala. Klupko se počelo odmotavati, i Bilosnić je na svijetlo” dana iznio” povijest Stankovaca u kontinuitetu od liburskih i rimskih vremena, preko hrvatskog kraljevstva, te mletačke i osmanlijske okupacije do kraja Austro – Ugarske vlasti. Otkrio je kako ovo hrvatsko pučanstvo nije doseljeno, dakle rezultat migracija, već je domicilno od vremena doselidbe cijele etnije.

3 Stankovačka publika

Prostor nam ne dopušta širu elabiraciju, ali potrebno je zaključiti kako je ova monografija primarni znanstveni rad na temu zadanu naslovom. Ako se pojave mlađi povjesničari voljni ući u dublja arhivska istraživanja, poglavito ona u arhivima Visoke Porte i Serenissime, Bilosnić im je dao siguran putokaz sa svom potrebnom literatrom. Naravno, bilo bi za očekivati i pojačano zanimanje zadarskih arheloga, obzirom na ugled koji uživaju, za lokalitete oko Stankovaca. Sadašnja lokalna vlast učinila je veliki napor objavljivanjem ove monografije.”

Na kraju valja kazati, kako je autor Tomislav Marijan Bilosnić nakon suočavanja s literaturom i otkrićem brojnih činjenica, ušao u veliki projekt pisanja monografije o Stankovcima u dva toma. Poslije predstavljenog prvog toma, koji obuhvaća povijesno razdoblje od prapovijesti do kraja Austro – Ugarske vlasti, za očekivati je drugi tom Stankovci 2 koji će obrađivati povijest od početka prvoga svjetskog rata do današnjih dana.

1 Stankovci 1 Tomislava Marijana Bilosnića

Leave a Reply

Your email address will not be published.