Ovogodišnje Osorske glazbene večeri nastavit će se u tjednu pred nama nastupima dvaju kvarteta. U četvrtak, 13. Kolovoza, na rasporedu je koncert Kvarteta Papandopulo, a u utorak, 18. kolovoza, Zagrebačkog gitarističkog kvarteta
Oba sastava okupljaju vrsne glazbenike – saksofoniste koji su diplomirali u razredu profesora Dragana Sremeca na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, odnosno gitariste koji su ponikli iz klase profesora na Glazbenom učilištu Elly Bašić, Ante Čaglja – i ubrajaju se u sam vrh hrvatske komorne scene, uživajući podjednaku popularnost među strukom i publikom. Kvartet Papandopulo objavio je primjerice nosač zvuka koji spada u najprodavanije albume klasične glazbe u posljednjih nekoliko godina, a Zagrebački gitaristički kvartet nanizao nastupe u trideset zemalja na četiri kontinenta te odnio apsolutne pobjede na čak tri ugledna međunarodna natjecanja.
U čast Danijelu Marušiću, utemeljitelju Osorskih glazbenih večeri kojemu je ovogodišnje izdanje festivala posvećeno, oba su kvarteta u svoje osorske programe uvrstila po dva djela napisana upravo za prethodna izdanja festivala. U izvedbi Kvarteta Papandopulo tako ćemo čuti Arioso Marka Ruždjaka i Nekoliko minijatura za kvartet saksofona Gordana Tudora, a u tumačenju Zagrebačkog gitarističkog kvarteta Tri osorske impresije Adalberta Markovića i Allegro minimo Ive Josipovića. Na programu Kvarteta Papandopulo naći će se i skladbe Ivana Končića i Margarete Ferek Petrić, kao i potpuri na teme iz Rossinijevih opera u obradi taljanskog saksofonista Gaetana di Bacca. Tematska okosnica koncerta Zagrebačkog gitaristčkog kvarteta, pak, bit će ples u djelima Bacha, Rameaua, Barbera, Horowitza, Piazzolle, Lecuone, Coplanda…
Ovi koncerti, među posljednjima na ovogodišnjim Osorskim glazbenim večerima, slijede već devet uspješno održanih nastupa izvrsnih ansambala i solista. Posljednji među njima bio je recital pijanista Danijela Detonija, održan u nedjelju, 9. kolovoza. Glazbenik koji je uglavnom posvećen komornoj glazbi u Osoru je dobio mogućnost predstaviti se publici u cjelovečernjem pijanističkom recitalu. Detoni se izazovu odazvao više nego uspješno: izvodeći program sastavljen od stilski i tehnički posve raznorodnih skladbi, on se predstavio kao čarobnjak za glasovirom sposoban za brze metamorfoze, u stanju jednako sugestivno dočarati glazbene svjetove od suptilnog čembalističkog zvuka Scarlattijevih sonata do izleta u blues Srđana Dedića.
Detonijev recital izvanredno je primljen od publike koja je tražila i izmamila dodatak: stavak iz Devet prizora iz Danijelova sna, skladbe glazbenikova oca Dubravka Detonija. Slična reakcija zasigurno se može očekivati i od publike na sljedećim koncertima: oni će biti potpuno različiti u zvuku, ugođaju i energiji, ali povezani izvrsnošću glazbenika koji će na njima nastupati, zbog čega ih svakako vrijedi posjetiti i osobno doživjeti.
