9539Na prvom svesku Enciklopedije koji obuhvaća natuknice od A do G radilo je pedeset četvero suradnika, a obuhvaćeno je 485 natuknica s približno 1600 kartica autrorskog teksta. Prvi svezak Enciklopedije Matice hrvatske predstavili su danas u palači Matice hrvatske u Zagrebu glavni urednik Igor Zidić, recenzent Alojz Kovačec i urednik Ivica Matičević.

Na tragu Barčeva mota da je povijest Matice hrvatske ujedno i povijest hrvatske kulture, pokrenut je prije nekoliko godina projekt četverosveščane Enciklopedije Matice hrvatske. Jedinstveno je to enciklopedističko i leksikografsko djela koje obrađuje sva područja kulturnog, političkog, društvenog, znanstvenog i stvaralačkog života u »kojima se zbivalo i zbiva sve što je u nekoj vezi s Maticom: od nakladništva do jezične politike, od filozofije do odgojne i obrazovne prakse, od hrvatske književnosti do prijevodne literature – umjetničke i znanstvene«.

Koja je posebnost uredničke koncepcije Enciklopedije Matice hrvatske u odnosu na druga enciklopedijska djela doznali smo od glavnog urednika Igora Zidića.

– Nismo inzistirali na stilskoj ujednačenosti natuknica – u enciklopedijama, inače, uobičajenoj – samo zato da bi se stekao privid objektivnosti ili čak znanstvenosti/stručnosti dotičnoga teksta. Znanstveno i objektivno utemeljeni, gotovo svi naši članci/natuk­nice nose pečat svojih autora: metodološki i stilski. Probitak, koji se postiže ujednačavanjem činio nam se odviše dvojben da bismo se tome idealu pošto-poto priklonili. Drugo je, naravno, kad je riječ o informacijskome minimumu: on je, u svakoj jedinici, na isti (stereotipan) način bio poštovan. Isto tako nas je tek praktičan rad na EMH-u uvjerio da je inzistiranje na broju redaka teksta – kao objektivnom mjerilu važnosti jedinice – više nego upitno. Gdjekad je i neki manje istaknuti lik, kojiput bitno obilježen pa i dimenzioniran pokrajinskim kriterijima, postao pokretačem važnih događaja, značajnom točkom otpora neprijateljskim idejama, dobrim duhom okupljanja, poticateljem akcija koje su ga prerastale.

Recenzent akademik August Kovačec rekao je kako je riječ o tematskoj enciklopediji koja obrađuje djelovanje Matice hrvatske na kulturnom i političkom području. Posebna važnost data je hrvatskom kulturnom identitetu, napomenuo je Kovačec te dodao da svaka enciklopedija zastupa određene interese. Ovo je, istaknuo je, reprezentativno enciklopedijsko izdanje o djelovanju i djelatnosti Matice hrvatske, koja je u teškim trenutcima hrvatske državnosti nadomještala rad državnih ustanova.

Kovačec je napomenuo kako su ‘matičari’ i u teškom razdoblju sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je Matici hrvatskoj bio zabranjen rad, zastupali i promicali vrijednosti Matice hrvatske.

Zidić je rekao da će u drugim svescima biti puno prostora da se progovori o onima koji nisu locirani u središnjici, a svojim su radom u ograncima Matice doprinijeli da ona bude svehrvatska institucija. Napominje također da su se u uredništvu vodili jednim ciljem koji nije ovisio o subjektu pisca, a to je koliko je god moguće – doseći istinu.
U Matici planiraju još tri sveska prema abecednom kazalu, a četvrti bi trebao biti hrestomatija bitnih tekstova, govora, deklaracija, manifesta, saopćenja Matice hrvatske od Janka Draškovića do naših dana. Taj dio neće biti abecedno, nego kronološki složen i kako zaključuje Zidić bit će veliki doprinos povijesti te naše važne institucije.

Osim pojmova, u dodatku prvoga sveska ‘Enciklopedije Matice hrvatske – Iz književne, kulturne, društvene i političke povijesti Hrvatske 1842 – 2014’ objavljena je građa za povijest Matice hrvatske, odnosno popis članova upravnih tijela Matice od 1842. do 2014. godine.

Pažljiviji će čitatelj ili čitateljica lako otkriti da smo osobitu pozornost posvećivali arhivskim i drugim istraživanjima, koja su – ograničena raspoloživim vremenom i financijskim uvjetima – obećavala važna otkrića nepoznatih, zanemarenih ili zatajivanih činjenica o hrvatskom kulturnom, umjetničkom, obrazovnom, političkom (itd.) životu ili o životu i djelu važnih protagonista takve, mnogostruke i polivalentne Hrvatske. Nastojali smo, u atmosferi bez pritisaka, koju nam je nakladnik osigurao, uključiti pored bitnih i one skromnije doprinose o Matičinu djelovanju pa i sitnije korekture dosadašnjih znanja, ako je pregledano izvorno gradivo pružalo tome povoda. Te naše napore nije stimulirala ideologija – nikad je nismo koristili kao izliku da se nešto ili netko uvrsti u korpus ili isključi iz korpusa EMH, da se učinci nečega ili nekoga uvećaju ili umanje, honoriraju ili penaliziraju – nego ih je poticalo opće poznato obilje neistraženih ili tabuiziranih tema i vrela, komparativne građe, zamračenih likova i sudbina (u ideološkim ratovima, što su se u nas, više-manje kontinuirano rasplamsavali iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće, šireći nekulturnu isključivost i političko jednoumlje, unoseći kojiput i zločinačke kriterije u područja duhovnog stvaralaštva, obrazovnih sustava, javnoga života).

Nadamo se, da će EMH posvjedočiti da je djelo novoga vremena: omogućene objektivnosti, pozitivne tolerancije, ustrajne težnje prema istini

Igor Zidić

Leave a Reply

Your email address will not be published.