Od sada Hrvati bez ikakvih ograničenja mogu raditi u Njemačkoj – to nam je dar za dvije godine članstva u Europskoj uniji. Odgovarajuću odluku njemačka je vlada donijela prije dva tjedna i upravo danas ona stupa na snagu

0-1427097

Nijemci godišnje očekuju priljev 10 tisuća hrvatskih radnika. Nisu to više oni “klasični gastarbajteri” – iako i dalje prednjače niskokvalificirani radnici, sve više odlazi i visokoobrazovano stanovništvo, ponajprije medicinsko osoblje

Trbuhom za kruhom

Većina ljudi, nažalost, Hrvatsku napušta još uvijek zbog onih klasičnih razloga – siromaštva, spajanja kraja s krajem, nemogućnosti osiguravanja normalne egzistencije. Tužan je to trenutak kad dođete do tog saznanja da morate otići, a ne želite to. Zapravo se divim svakom onome tko se odluči na taj korak – život u nepoznatom, često ne znajući ni riječ jezika zemlje u kojoj želi graditi bolji život. Ono što nam zna zvučati romantično i avanturistički, zastrašujuće je u ovom kontektstu.

Bolji životni standard

No, ne odlazi se samo trbuhom za kruhom. Mnogi od nas žele bolji standard. Ne žele samo raditi za hranu i režije, odričući se bilo kakvih dodatnih pogodnosti. Željeti putovati, imati hobije, priuštiti djeci ispunjeniji život – to nije pohlepa i luksuz, prirodno je i zdravo stremiti boljemu. To bi trebalo biti osnovni standard, a ne nešto zbog čega se uvaljujemo u bankovne minuse i sage s kreditnim karticama. Nije čudno da živimo iznad mogućnosti kad su mnogima mogućnosti ispod granice potreba.

Cijena poštovanja

I još jedna važna stvar – svi želimo osjetiti da se naš rad cijeni i poštuje. Bili mi blagajnica ili neurokirurg. Želimo da se naš trud prepozna, da rad praznicima i nedjeljom nije nešto što se podrazumijeva, da se na naše ideje na odmahuje samo rukom i sliježe ramenima. Koncept da je samo sretan radnik dobar radnik svjetlosnim je godinama daleko od hrvatske stvarnosti.

Pozitivna strana…

No ako se potrudimo, možemo pronaći i moguće pozitivne strane tog masovnog iseljavanja. Koliko god im je bilo možda loše u državi, ne poznajem gotovo nijednog iseljenika koji nije ponosan na ljepotu svoje domovine. Loše upravljanje istom to ne može pokvariti. Možda zvuči banalno, ali tako smo dobili besplatnu turističku promidžbu. Nepobitan je i udio hrvatskih iseljenika u priljevu stranog kapitala u Hrvatsku.

A u nekoj boljoj budućnosti se možemo nadati ostvarenju sna da ćemo obrazovane ljude s bogatim radnim iskustvom moći privući nazad – da ćemo biti destinacija za najbolje među njima, a ne točka odlaska.

glashrvatske.hrt.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.