Hrvatska za znanost izdvaja svega 0,02 posto proračuna! Toliko se EU dobije novca za samo jedan projekt!

reiner.sabor

U zadnjih pet godina izdvajanja za znanost su smanjena za polovicu. Sramotno! – istaknuo je, među ostalim, potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner u izlaganju uime Kluba zastupnika HDZ-a. Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost bila je, naime, tema današnje rasprave odnosno ugovorne obveze za 500 projekata u 2015. No projekcije proračuna ne slijede dogovorene kvote znanstvenih projekata.

Primjeri dobre prakse

Akademik Reiner preciznim je argumentima upozorio da aktualna vlast stalnim „rezanjima” potpora za znanost nanosi štetu i znanosti i znanstvenicima. Teško je očekivati konkurentnost, ako se ima u vidu da razvijene EU države za znanstvena istraživanja izdvajaju preko tri posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj – uslijed „rada” Milanovićeve vlade – nemoguće utvrditi točan postotak. Jedino se zna da je on – ispod jedan posto!

Izlaganje akademika Reinera možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

{youtube}m9JTvCU7N6M|500|400|0{/youtube}

Sve dalje od EU

Zaklada za znanost je u 2014. iz proračuna dobila 79 milijuna kuna. Jer, njena uloga je da proračunskim novcem financira hrvatsku znanost. No, ovaj iznos ima udio u BDP-u 0,02 posto! Za sve znanstvene projekte u Hrvatskoj se, dakle, izdvaja 0,02 posto?! To je novac, primjerice, koji dobije jedan znanstveni projekt u EU. Kad govorimo o znanstvenim istraživanjima, nitko u ovom trenutku ne zna koliko se novca izdvaja. Negdje stoji da je 0,6 posto BDP-a, drugdje 0,8. A prosjek EU je – dva posto! Slovenija pak izdvaja preko dva posto. Razvijene države EU, poput Finske, čak preko tri posto!

Rapidno opadanje konkurentnosti

Ovo se ne može zvati ozbiljnim financiranjem znanosti. S ovako niskom izdvajanjima za znanost – kako itko može pomisliti da hrvatska znanost može biti konkurentna? Je li realno očekivati da će projekti koji su financirani s 250.000 kuna rezultirati objavom znanstvenih radova u vrhunskim svjetskim časopisima? To su, naime, nerealna očekivanja. Cijena neulaganja u znanost platit će se u godinama koje dolaze, a posebno će tu cijenu platiti mladi znanstvenici. I oni koji su imali rezultate u prošlim godinama, već za dvije godine neće ih imati! U odnosu na prije pet godina, sredstva za znanost smanjena su za polovicu! Sredstva za doktorande za – deset puta.

SRAMOTAN ODNOS PREMA ZNANOSTI

Akademik Reiner u replikama se osvrnuo, također, na izrazito mala izdvajanja za znanost. Upozorio je da bi rebalansom proračuna trebalo osigurati više novca za znanstvene projekte.

– Sramotno je premalo financiranje znanstvenih projekata u Hrvatskoj u 2014, ali, nažalost, i u ovoj godini. Uskoro će biti rebalans proračuna – odlučivat će se gdje će sredstva biti usmjeravana. Premalo se, nažalost, financiraju projekti u znanosti!

{youtube}vjryD2VAbj8|500|400|0{/youtube}

EU kriteriji visoke kvalitete

Tko god ima imalo pojma kako se dolazi do europskih znanstvenih fondova, onda zna da je novce nevjerojatno teško dobiti. U pravilu se stvaraju konzorciji od 10 do 15 vrhunskih institucija. Oni pripremaju projekte godinu dana, a samo jednom od njih se projekt odobri. Ne postoji, dakle, nijedna zemlja u Europi koja se oslanja samo na europske fondove u financiranju vlastitih znanstvenih projekata.

{youtube}xFcUNhz7Bns|500|400|0{/youtube}

hdz

Leave a Reply

Your email address will not be published.