U organizaciji Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Zadar i Društva zadarskih Arbanasa predstavljen zbornik Kruno Krstić

krstic 1

U Zadru je predstavljena knjiga rasprava, studija i članaka Krune Krstića. Zbornik su izdali Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Glasa Koncila i Društva hrvatskih književnika. O knjizi koja daje krajnji uvod u različita područja kojima se bavio Krstić, govorili su mr. Božidar Petrač, predsjednik DHK; dr. sc. Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža; prof. dr. sc. Josip Lisac i doc. dr. sc. Marko Vučetić a Sveučilišta u Zadru. U ime domaćina goste je pozdravio Enio Grdović, predsjednik Društva zadarskih Arbanasa. Moderator predstavljanja bio je književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je govorio ispred Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Zadar.

Kruno Krstić, hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik, rodio se u Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905., a umro u Zagrebu, 6. prosinca 1987. godine. Iznimno važno lingvističko djelo Krune Krstića slabo je poznato i priznato u hrvatskoj javnosti. Najpoznatiji je kao suautor rasprave Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika u kojoj je pripremio razlikovni rječnik, nu njegovo je jezikoslovno djelovanje širega raspona; budući razasuto u više članaka nije u javnosti poznato ni priznato koliko zavrjeđuje.

krstic 2

Predstavljanje zbornika Krune Krstića održano je u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice u Zadru, koja je bila dupkom ispunjena posjetiteljima. Svi koji su sudjelovali u predstavljanju ove knjige složili su se kako je Krunoslav Krstić bio izniman intelektualac, u krugu znalaca visoko cijenjen kao vrstan znanstvenik, jedan od najvećih hrvatskih filozofa, psihologa i jezikoslovaca, jedan od najzaslužnijih hrvatskih albanologa. Intelektualac-poliglot, koji je govorio engleski, njemački, francuski, ruski, talijanski španjolski, kao klasični filolog izvrsno je poznavao latinski i grčki, a kao albanolog dao je velik prinos istraživanju povijesti i jezika zadarskih Arbanasa. Ova Krstićeva zbirka tekstova svakako je najpreglednije djelo samih Krstićevih djela, ali i najpotpunije djelo o Krstiću. Uvršteni članci, rasprave i studije obuhvaćaju sva važnija područja u kojima je djelovao kao polihistor, poliglot, kulturni povjesničar, a posebno kao filozof koji se usudio izići iz filozofije per se i krenuti prema predmetnosti filozofije u povijesti, jeziku i životu.

krstic 4

Leave a Reply

Your email address will not be published.