Blagdan Tijelova, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, katolički vjernici obilježavaju devetog četvrtka nakon Uskrsa. Diljem zemlje održavaju se procesije te je neradni dan
Tijelovsku misu i procesiju iz hvarske katedrale sv. Stjepana I., pape i mučenika predvodit će msgr. Slobodan Štambuk, hvarsko-bračko-viški biskup. Nakon mise slijedi procesija s Presvetim izvan crkve s četiri postaje. Tijelovsku misu i procesiju iz hvarske katedrale sv. Stjepana I., pape i mučenika predvodit će msgr. Slobodan Štambuk, hvarsko-bračko-viški biskup. Nakon mise slijedi procesija s Presvetim izvan crkve s četiri postaje.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodit će središnje euharistijsko slavlje na svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove Tijelova u zagrebačkoj katedrali, s početkom u 18 sati. Nakon euharistijskog slavlja slijedi tijelovska procesija oko zagrebačke katedrale. Ostale mise na rasporedu su u 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 sati.
Blagdan Tjelova pojavljuje se inače u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. Augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na njezinu molbu mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu.
Papa Urban IV. objavljuje bulu 1264. kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. No brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu. HRT
