Započeo KULFEST 2015.

Kulfest – festival progresivne kulture započeo je danas u 10:45 (četvrtak 21.5.) svečanim otvorenjem u Novinarskom domu

kultfestNa otvaranja Kulfesta su nastupili povjerenik EK Tibor Navracsics, profesor Carter Snead, dr Robin Harris te rektor HKS-a Željko Tanjić. Također su prisustvovali veleposlanik Japana KEIJI IDE, veleposlanik Mađarske JÓZSEF ZOLTÁN MAGYAR ter predstavnici veleposlanstva Njemačke te ureda Europske komisije u Hrvatskoj.

Festival je otvorio dr. Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i šport koji je tom prilikom održao predavanje na temu zajedničkih vrijednosti i identiteta Europske unije.

Dr. Navracsics istaknuo je kako pored dominatne ekonomske krize često nezamijećeno prođe kriza identita koja se pojavila u Europi: „Riješimo li probleme ekonomije i politike i dalje ćemo naći neriješeno pitanje identiteta i kulture Europe.

Kao riješenje navedenog problema navodi se promocija europske kulturne baštine u vidu projekata kao što su Europski grad kulture (Hrvatska će prvi puta imati grad-predstavnika 2020) te European Heritage Label (za 2015. iz Hrvatske nominirani Muzej krapinskih neandertalaca te riječka industrijska baština). Uz učenje o vlastitoj kulturi važni su međudržavni i interkulturalni projekti poput ERASMUS+ programa koji omogućuje razmjenu studenata te upoznavanje novih kultura, ljudi i običaja.

Kao temeljne vrijednosti Europske unije povjerenik je naveo poštivanje ljudskog dostojanstva, vladavine prava, sloboda te ljudska prava. „Temeljne vrijednosti Europske unije vrijede i danas te ih treba prenijeti na nove generacije” – zaključio je dr. Navracsics.

Na pitanje iz publike o imigraciji, dr. Navracsics je izjavio kako je njegova pozicija na istoj liniji sa službenim izvješćem Europske komisije o imigracijskoj politici te politikom Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije.

Nakon predavanja uslijedio je okrugli stol na temu Temeljna načela zapadnog identiteta: što Zapad održava kao cjelinu

Na okruglom stolu sudjelovali su prof. Orlando Carter Snead, jedan od vodećih stručnjaka na polju bioetike sa Sveučilišta Notre Dame, dr. Robin Harris, bivši savjetnik Margaret Thatcher te Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Događaj je moderirao novinar Tihomir Ladišić.

Svi govornici složili su se kako je odgovor na pitanje čovjekovog porijekla i identiteta odgovor i na pitanje ekonomskih i političkih kriza.

U uvodnom predavanju prof. Snead istaknuo je borbu između ideologije kolektivizma, koja čovjeka promatra kao instrument u pribavljanju bogatstva i resursa za zajednicu te radikalnog individualizma koji čovjeka predstavlja isključivo kao osobu vođenu voljom i strastima bez obaveza prema ostalim ljudima.

Kao odgovor na tu borbu Snead vidi u čuvanju dostojanstva pojedinog čovjeka od začeća do smrti i nejgovu odgovornost prema ostatku čovječanstvo kroz dijeljenje zajedničkih dobara.

Robin Harris u svojem je izlaganju naveo nekoliko temelja europske civilizacije poput privatnog vlasništva bez kojeg čovjek nije slobodan i ne može ostvariti prosperitet, zatim ekonomske slobode, ograničene države koja vlada u skladu s pravom jednakim za sve te dostojanstva svake osobe.

Njegovo izlaganje nadopunio je Željko Tanjić svojom podjelom na revolucije koje su obilježile Europu. Posebno je istaknuo industrijsku revolucije, papinsku revoluciju (odvajanje države od crkve) te kršćansku revoluciju koja je udarila temelje suvremenoj Europi.

Različite revolucije dovele su do pluralizma, naveo je dr. Tanjić, kao jednog od temelja suživota različith naroda i kultura na europskom tlu.

Rektor Tanjić naglasio je kako se glas Crkve mora čuti u pluralnom društvu pritom izrazivši žalost što neki mediji i pojedinci ne razumiju pojmove poput sekularnosti i pluralizma premda često pišu o njima. „Slobodna crkva u slobodnoj državi” – predstavio je rektor kao model suživota između ove dvije sfere. Kao potporu takvom viđenju prof. Snead iznio je američki primjer u kojem postoji sloboda vjeroispovijesti koja uključuje privatnu vjersku službu, ali i javno djelovanje u vidu osnivanja bolnica, ustanova ali i civilnih organizacija za utjecanje na javnost i politiku. Kao negativni primjer istaknuo je pritisak američkih vlasti da Sveučilište Notre Dame, premda katoličko sveučilište, mora plaćati svojim zaposlenicima abortivna sredstva čime je sloboda i autonomija institucije ugrožena: „Vlada želi odvojiti našu ulogu obrazovanja i znanstvenog rada od uloge zapošljavanja što je nemoguće. Mi ne vidimo razliku između kršćanskog obrazovanja i zapošljavanja za koje inzistiramo da bude u skladu s katoličkim učenjem”.

kulfest_program_2015