Naglasak je na međunardnoj suradnji i na mladima
U palači HAZU je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila u srijedu 29. travnja svoj dan i 154. godišnjicu osnutka. Tim je povodom održana svečana sjednica na kojoj su tradicionalno dodijeljene i Akademijine nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije, u svom se govoru osvrnuo na proteklu godinu u kojoj je HAZU organizirala ukupno 350 događanja posvećenih svim društvenim područjima i izdala 174 knjiga i časopisa. Govoreći o aktivnosti u ovoj godini, kazao je da je naglasak stavljen na međunarodnu suradnju i na mlade.
Akademik Kusić podsjetio je na osnutak Akademije 1861. kada se počela pozicionirati kao najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija, čuvar nacionalnog identiteta i supstitut hrvatske državnosti. “Akademija je, sa svojom autonomijom, tradicijom, autoritetom i ideološki nepristranim stavom, ona institucija koja može okupiti najkompetentnije znanstvenike i stručnjake u hrvatskom društvu i donositi zaključke utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim postavkama. U društvu je na djelu jedna destrukcija svih institucija, manjak povjerenja u sve institucije, relativizacija autoriteta. Nemamo čvrstih standarda, nemamo čvrstih orijentira u društvu, društvo je na neki način dezorijentirano i ova destrukcija autoriteta i institucija na neki način kao da je zaobišla Akademiju. Akademija tome odolijeva, iako ima pokušaja da se i nas uvuče u bolesne svađe i da se Akademija tome pridruži.(…) Akademija ima jednu povijesnu ulogu i mi koji smo danas tu, slično kao i naši prethodnici i osnivači, ne bismo smjeli biti manje hrabri od njih i manje vizionari od njih, tako da moramo danas dijeliti sudbinu Hrvatske i biti aktivan čimbenik u stvaranju novog modernog hrvatskog društva”, poručio je akademik Kusić.
Govoreći o nagradama HAZU koje se dodjeljuju od 1993., akademik Kusić je kazao da njima Akademija promovira najviši oblik kvalitete i slobode znanstvenog i umjetničkog rada. Do sada je nagradu dobilo 213 znanstvenika i umjetnika, koji su po riječima akademika Kusića opravdali povjerenje jer su mnogi od njih kasnije postali dekani, rektori i akademici te napravili društvenu, znanstvenu i umjetničku karijeru i stekli međunarodni ugled.
Nagrade HAZU za 2014. godinu: “Znanje je naše najveće bogatstvo”
Akademik Kusić uručio je diplome dobitnicima nagrada HAZU za 2014., koje je predstavila predsjednica Odbora za nagrade akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.
Za područje društvenih znanosti nagrađen je dr. sc. Krešimir Kužić, za knjigu “Hrvatska obala u putopisima njemačkih hodočasnika XIV-XVII st.” (Književni krug, Split, 2013.).
Za područje prirodnih znanosti i matematike dodjeljene su dvije nagrade. Nagrađeni su prof. dr. sc. Vladislav Tomišić, za izuzetne znanstvene rezultate vezane uz razvoj novih receptora aniona, kationa i neutralnih vrsta te fizikalno-kemijsko istraživanje odgovarajućih reakcija kompleksiranja, s naglaskom na utjecaj otapala, odnosno solvatacije na ravnoteže proučavanih procesa, kao i prof. dr. sc. Toni Nikolić, za objavljivanje izuzetno vrijednog dvovolumnog djela “Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta” (Alfa d.d., Zagreb, 2013.).
Za područje medicinskih znanosti nagradu je dobio prof. dr. sc. Marijan Klarica, za znanstveni doprinos izuzetnog značenja objavljen u dva originalna znanstvena rada koji temeljito nadopunjuju i zaokružuju novi koncept fiziologije i patofiziologije likvora i intrakranijskog tlaka.
Nagradu za područje književnosti dobio je dr. sc. Luka Bekavac, za knjigu Viljevo (Fraktura, Zagreb, 2013.).
Za područje likovnih umjetnosti nagrađen je a kademski slikar/kipar Šime Perić, za retrospektivnu izložbu njegovih radova koja je priređena tijekom posljednje dvije godine u Zagrebu i Splitu.
Za područje glazbene umjetnosti nagradu je dobila prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, za knjigu Julije Bajamonti: Glazbeni rječnik (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2013.).
Za područje tehničkih znanosti nagrađen je prof. dr. sc. Šime Malenica, za ostvareno djelo na području razvoja hidroelastičnosti brodskih konstrukcija pod nazivom Suvremene metode za hidroelastičnu analizu i projektiranje konstrukcije ultra velikih brodova, a posebno za vrlo vrijedne radove objavljene u uglednim međunarodnim publikacijama u posljednjih pet godina, koji čine jednu cjelinu.
U ime nagrađenih zahvalio je prof. dr. sc. Marijan Klarica koji je istaknuo da su znanost i umjetnost univerzalne stečevine cijelog čovječanstva, a znanstvenici i umjetnici građani globalnog svijeta. „No svaki od njih istodobno živi i djeluje u svom lokalnom okruženju i u svojoj domovini. Trenutne okolnosti za znanstveni i umjetnički rad u našoj domovini ne potiču svjetlo znanja da zasja punim sjajem, no mi to svjetlo čvrsto čuvamo u svom duhu i svojim srcima, pazimo da ne utrne i skrbimo da se uskoro ponovo rasplamsa – ako ne u našim rukama, onda svakako u rukama i srcima naših učenika i nasljednika. Mi dobro znamo da je samo bogat narod slobodan narod, da je znanje naše najveće bogatstvo i ključ slobode i da će to blago postojano rasti na dobrobit svih samo ako u svakoj sljedećoj generaciji učenici nadmaše svoje učitelje. Dodjelom ovih nagrada, Akademija je prepoznala i velikodušno pohvalila naša dosadašnja postignuća, no pritom je svekolikoj javnosti poslala i jasne i mnogo važnije poruke: prvo, da će svaki trud, rad i ustrajno zalaganje biti prepoznati i nagrađeni; drugo, da naši učitelji s nama nisu uludo trošili svoje vrijeme; treće, da se i naši učenici mogu nadati takvoj nagradi – no, samo ako svojim radom postignu nešto značajno. Dakle, ovim nagradama potiče se budući kvalitetni znanstveno-umjetnički rad, a time naša domovina postaje bolja, postaje bogatija, a time još više slobodnija”, kazao je prof. dr. sc. Klarica.
Uz članove Akademije, svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner kao izaslanik predsjednika Sabora Josipa Leke, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, ministar kulture Berislav Šipuš, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga Republike Hrvatske general pukovnik Drago Lovrić, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, doajen diplomatskog zbora apostolski nuncij mons. Alessandro D’Errico, zamjenica gradonačelnika Grad Zagreba Vesna Kusin te ostali predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, vjerskih zajednica, veleposlanici, rektori hrvatskih sveučilišta, dekani fakulteta, ravnatelji kulturnih i znanstvenih institucija kao i druge osobe iz političkog, kulturnog, znanstvenog, gospodarskog i javnog života.
Svečanost je uveličana prigodnim glazbenim programom Gudačkog kvarteta Porin koji je izveo Koncertantni kvartet op. 1 u F-duru Ivana Mane Jarnovića.
Nakon izvještaja donosimo govor predsjednika HAZU-a, akademika Zvonka Kusića u cijelosti.
Govor predsjednika HAZU-a, akademika Kusića: “Mi stvaramo identitet nacije kroz stoljeća”
– Na današnji dan prije 154 godine u Hrvatskoj je saboru jednoglasno, nakon govora Josipa Jurja Strossmayera, izglasano osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i ovo je naš 154. rođendan. Kad čovjek gleda cijelo ovo razdoblje, naše osnivače, njihovu intenciju, ona je uglavnom bila čuvanje identiteta i stvaranje identiteta. Dakle, HAZU je sama stvarala suvremenu povijest Hrvatske i gradila kulturni i nacionalni identitet kroz cijelu svoju povijest. Kroz sva razoblja u kojima su se promijenile mnoge države Akademija je uvijek bila jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana. Dakle, uloga Akademije je promicanje najviših vrijednosti nacije, što nadilazi svaku ideologiju. Akademija je kroz povijest bila supstitut državnosti kroz mnoga područja i uz Katoličku crkvu najveći čuvar hrvatskog nacionalnog identiteta. Zanimljivo je da kod osnivanja Akademije Hrvatska nije imala svoje značajne institucije kao što su akademija, sveučilište, muzej, i Strossmayer u svojoj viziji osnivanja akademije postavlja tezu da samo znanost, znanje, obrazovanje i kultura mogu osigurati onu poziciju nas kao naroda među germanskim i romanskim narodima koja nam pripada. On je shvatio da to nedostaje i ti temnelji koje je postavio prije 154 godine na neki način su nas kao naciju pozicionirali u Europi. Zagreb je tada bio političko središte, a osnivanjem ovih institucija postaje i kulturno središte.
Na Dan Akademije se obično osvrćemo na naše osnivače i govorimo o radu koji je prethodio, a to je prošla godina koja je bila jedna od najaktivijih u povijesti Akadmije. Ovdje je ljetopis s 1147 stranica u kojima je opisano djelovanje Akadmeije lani. Usprkos smanjenim financijskim sredstvima Akademija je imala ukupno 350 događanja, 108 simpozija, okruglih stolova, nekih i međunarodnih, 63 predavanja. Zatim, Akademija je lani izdala 174 edicije, a 58 knjiga su akademici tiskali izvan Akademije, to se često u javnosti ne percipira kao rad Akademije. Dakle, ukupno bi se moglo reći da je Akademija svaki dan imala jedno događanje i pet edicija je tiskala u jednom tjednu. Na tim simpozijima su sudjelovali najkompetentniji znanstvenici i stručnjaci iz cijelog društva, ne samo iz Akademije, i skupovi su uvijek završavali zaključcima i smjernicama, jer načelo je Akademije da se nikad ništa ne može kritizirati, a da se ne predloži realno rješenje. Obrađena su područja od prava, gospodarstva, poljoprivrede, jezika, povijesti, antolopologije, energetike, okoliša, dakle sva područja su praktički obuhvaćena. Treba istaknuti i ovaj umjetnički dio. Akademija je akademija znanosti i umjetnosti, i bili su konceti, izložbe slikarstva, kiparstva i arhitekture koja su isto pripomogla percepciji Akademije u društvu. Mnogi akademici su dobili odlikovanja, nagrade za životno djelo i međunarodne nagrade. Akademija je stvarala identitet nacije kroz povijest, ali i danas bez djelovanja pojedinih članova Akademije nezamisliv je kulturni identitet i predstavljanje države i nacije. Akademija je lani također imala i manifestaciju Dani otvorenih vrata i to u 32 zavoda, 16 u Zagrebu, 16 izvan Zagreba, što se nedovoljno percipira, u gradovima od Cavtata, Dubrovnika, Splita, Zadra, Rijeke, Pule, Varaždina, Bjelovara, Križevaca, Varaždina, Požege, Osijeka, Vinkovaca i Vukovara. Isto tako u Noći knjige i Noći muzeja u Strossmayerovoj galeriji, Kabinetu grafike, Gliptoteci i u Hrvatskom muzeju arhitekture bilo je preko 10.000 posjetitelja.
Akademijina Zaklada, jedna od najznačajnijih institucija koja je lani obilježila 20 godina postojanja, lani je financirala 149 projekata, a u proteklih 20 godina 1085 projekata i preko 500 knjiga.
Lani su bili i izbori u Akademiji, a izbori su jedan od najvažnijih događaja jer Akademija su zapravo akademici. Izabrano je 11 novih redovitih članova, sedam dopisnih, 16 suradnika. Treba reći da Akademija nije samo skup struka, nego skup ličnosti i akademici su osobe koji su stvorili djelo trajne vrijednosti, nacionalnog ili međunarodnog značenja. Akademici se legitimiraju svojim radom, kao što se i Akademija u cjelini legitimira svojim radom. Lani je izdan i Glasnik HAZU pa tako nakon više od 20 godina imamo ediciju koja prikazuje trenutni rad Akademije.
Ove godine se nastavilo s ovako intenzivnim radom, možda čak i ubrzanim tempom, tako da smo imali u ovih samo četiri mjeseca 139 događanja, i ako ovakvim tempom nastavimo imat ćemo ih više nego prije. U prvom bih redu istakao, osim pokrivanja svih područja koja sam ranije naveo, to da je fokus stavljen na međunarodnu suradnju i na mlade. Dakle, Akademija je pojačala svoju vezu s mladima, tako da smo imali predavanje u osnovnoj školi Tituša Brezovačkog i drago mi je da su tu njeni predstavnici, direktor i đaci, a isto tako i u Učiteljskoj školi u Čakovu.
Međunarodna aktivnost Akademije bila je vrlo značajna, imali smo značajne susrete i simpozije s predstavnicima EU, o položaju EU, o izazovima u kojima se nalazi, o odnosu Hrvatske i EU, o stavu da Uniju još uvijek ne osjećamo kao svoju zajednicu. Tu treba napomenuti da je međunarodna aktivnost Akademije vrlo značajna. Članovi Akademije sudjelovali su u kreiranju Obzora 2020., najvećeg programa EU, koji se smatra zaokretom i koji bi trebao dovesti do izlaska iz ove krize, a jedan naš zavod je dobio i najveći projekt iz EU.
Tradicijski se na Dan Akademije dodjeljuju nagrade Akademije i to je utemeljeno 1993. Odluku donosi Predsjedništvo Akademije na osnovi prijedloga razreda, razredi tajno glasaju, a postupak provodi Odbor za nagrade i na čelu mu je akademkinja Alica Wertheimer Baletić. Redovni i dopisni članovi ne mogu biti dobitnici nagrade. U ove 22 godine ukupno je 213 osoba dobilo nagradu Akademije i ona je postajala sve prestižnija i prestižnija, kriteriji Akademije su bili na visokoj razini jer su dobitnici kasnije postajali prepoznatljivi u znanosti i umjestnosti, postajali dekani, akademici, rektori, doživjeli su međunarodnu afirmaciju, tako da svaka nagrada vrijedi onoliko koliko vrijedi onaj koji je daje, ali i oni koji je primaju. Meni je osobito drago da danas mogu čestitati nagrađenina jer time Akademija prepoznaje vrhunske rezultate i domete znanosti i umjetnosti. Često govorimo o poremećenom sustavu vrijednosti. Ja bih volio kad bi danas navečer u dnevnicima ili sutra na naslovnicama bili dobitnici jer to su ljudi koji nas mogu izvesti iz krize jer to je vrhunski domet i vrhunski rad, međutim, mi smo u kulturi estrade. Ja sam 1997. dobio tu nagradu i znam da smo svi bili u centralnom dnevniku i čak je svaki rekao jednu rečenicu o svom radu. Na taj način se mijenjao taj stav prema znanosti i umjetnosti. Akademija je na neki način čuvar trajnih vrijednosti i to je jedan naš doprinos stvaranju jednog novog društva. Čestitam nagrađenima i želim da budu uzor i poticaj drugima, cijelom društvu.
Dan Akademije je obično i dan propitkivanja kako Akademija radi, na koji način djeluje, ispunjavamo li svoju dužnost koju nam je namijenila nacija koja nas je na neki način postavila ovdje. Često kažu da više radimo, da smo otvoreni, pitanje je koliko utječeno na procese u društvu i na taj poremećeni sustav vrijednosti i koliko usmjeravamo društvo i tu se može slobodno reći da se u zadnjih godinu dana osjeća promjena. U zadnje vrijeme traže naše mišljenje, naše stavove, našu suradnju, traže našu podršku. Taj obrat se nije dogodio iznenada, ali se osjeća. Teško je reći koji mu je uzrok. Možemo postaviti tri stvari – jedna je da mi bolje i više radimo, druga je da smo više prepoznati jer to je u ovom današnjem životu medija najvažnije, i treća stvar koja mi se čini važna je to da je u društvu na djelu jedna destrukcija svih institucija, manjak povjerenja u sve institucije, relativizacija autoriteta. Nemamo čvrstih standarda, nemamo čvrstih orijentira u društvu, društvo je na neki način dezorijentirano i ova destrukcija autoriteta i institucija na neki način kao da je zaobišla Akademiju. Akademija tome odolijeva, iako ima pokušaja da se nas uvuče u bolesne svađe i da se Akademija tome pridruži. Poznata je stvar da u krizama raste nepromišljenostr, tako da imamo situaciju da se mobiliziraju najlošiji u društvu, oni kao da postaju arbitri. Akademija se na neki način stacionira kao stabilna institucija, rekao bih glas razuma, sa svojim autoritetom, kontinuitetom, sa svojim nepristranošću, nezavisnošću ona je u stanju okupiti najkompetentnije skupine i pojedince u društvu i društvu osigurati stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim principima. Dakle, multikompetentnost i sinergijske sposobnosi Akademije dolaze do izražaja. Mi sad živimo u društvu gdje svi o svemu nekritički sude i govore, što pogoršava situaciju, slabi konstruktivnu kritičnost i snižava postojeće kriterije. Stalno se priča o konsenzusu, no ako igdje postoji konsenzus to je u ovoj instituciji. Akadenija osim svoga poslanja čuvanja identiteta na neki način promovira jedinstvo nacije. U ovoj instituciji postoji samo jedna Hrvatska i Akademija sa svojim stavovima na neki način postaje referentno mjesto u društvu. Mi to osjećamo i nastojimo odoljeti svim pristiscima koji postoje iz društva. Akademija se nikad ne bavi dnevnom politikom i to nigdje u svijetu nije slučaj. Danas mi kao privilegirana generacija koja je doživjela tisućgodišnji san stvaranja hrvatske države koju su stvorili hrvatski branitelji u Domovinskom ratu i cijeli hrvatski narod u jednom jedinstvu, na neki način relativiziramo tu državu i možda je ta borba za hrvatsku nezavisnost prije 20 godina isto tako važna i sada kad vodimo borbu za uspješno gospodarstvo i za uređenje društva. I ako ne budemo izborili i tu borbu, onda će nezavisnost koju smo stekli biti relativizirana jer nećeno znati sa sobom upravljati.
Akademija ima jednu povijesnu ulogu i mi koji smo danas tu slično kao i naši prethodnici i osnivači ne bismo smjeli biti manje hrabri od njih i manje vizionari od njih, tako da moramo danas dijeliti sudbinu Hrvatske i biti aktivan čimbenik u stvaranju novog modernog hrvatskog društva. S tom porukom ja još jednom čestitam nagrađenima, zahvaljujem se svim članovima Akademije, svim zaposlenicima i suradnicima, Upravi. Važan dokaz jedinstva je naša Uprava, to su moji potpredsjednici akademik Barbić, akademik Neidhardt, glavni tajni akademik Pavao Rudan, tajnica Marina Štancl. zahvaljujem i Predsjedništvu Akademije, svim tajnicima te svim suradnicima i svima koji su pomagali rad Akademije u ove 154 godine. Hvala vam lijepa. – tako je govorio predsjednik HAZU-a akademik Kusić.
Tekst i foto: Nives Gajdobranski
