Uz otvorenje Muzičkog biennala Zagreb

Svjetska praizvedba Papandopulove opere “Madame Buffault”

1

Muzički biennale Zagreb svakako je jedna od najuglednijih glazbenih manifestacija u nas, jer je to projekt koji je davno osvojio svijet i nastavlja se u istom stilu iz godine u godinu. Što nas dakle čeka ove godine? Međunarodni festival suvremene glazbe 28. Muzički biennale Zagreb otvara se u subotu 18. travnja svjetskom praizvedbom opere “Madame Buffault” istaknutog hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ta se praizvedba, s puno razloga, najavljuje kao jedinstveni glazbeni doživljaj i projekt od velike važnosti za hrvatsku kulturnu baštinu.

Riječ je o prva izvedba nekog Papandopulova djela u njegovoj matičnoj kući nakon 24 godine, a taj je pothvat rezultat suradnje četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu – Akademije dramske umjetnosti, Muzičke akademije, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta. I onda možda i najvažniji podatak: Papandopulova opera okupit će na jednoj pozornici više od 250 studenata! I sama opera ima jednu svoju neobičnu priču: napisana je sada već daleke 1972. godine, zatim je njezina partitura bila izgubljena pa je ponovno pronađena prije nekoliko godina. O novom pothvatu u ponedjeljak je na konferenciji za novinare u Muzičkoj akademiji dekan Dalibor Cikojević rekao sljedeće: “Na inicijativu Muzičke akademije i uz pomoć Hrvatskog društva skladatelja, Cantus ansambla i Ministarstva kulture partitura je restaurirana, te će nakon izvedbe i korekcija biti pripremljeno i objavljeno i notno izdanje. Time smo vratili jedno djelo u život i pripremili ga za buduće izvedbe, na dobrobit kulturne baštine naše zemlje”, istaknuo je dekan MA Cikojević.

2

O tome što će se ove godine u osam dana izvoditi govorio je umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb Krešimir Seletković. Istaknuo je kako je pripremljen bogati program koji ove godine donosi 40 koncerata i glazbeno-scenskih predstava, među kojima nastupe triju simfonijskih orkestara i 11 komornih ansambala.

Režiju Papandopulove nikad do sad postavljene nadrealistične farse potpisuje Dora Ruždjak Podolski, a izvedbom će ravnati maestro Mladen Tarbuk. Maestro je istaknuo kako je riječ o kratkom djelu koje traje svega 55 minuta ali sadrži nota “kao jedan Parsifal” (a znamo da djelo Richarda Wagnera traje pet sati). “To je Papandopulo o kojemu nitko u Hrvatskoj ‘ništa ne zna’, bez i jednog traga folklora, Papandopulo koji želi biti pravi, suvremeni Europejac u virtuoznom načinu komponiranja koji je jednako toliko jazz koliko i avangarda”, kazao je Tarbuk. Sveučilišni projekt ostvarit će se prvi put u suradnji s HNK-om Zagreb, čija je intendantica Dubravka Vrgoč kazala kako je biti domaćin takvom događanju velika čast za nacionalni teatar. Da bi bio pravi europski teatar, HNK mora otvoriti vrata mladim snagama, kazala je Vrgoč, a dio toga je i Sporazum o suradnji koji su Vrgoč i dekan Muzičke akademije Cikojević potpisali u sklopu tiskovne konferencije. Sporazum predstavlja “izraz dobre volje” koji pobraja sve segmente i mogućnosti suradnje tih dvaju institucija, a osigurat će studentima MA suradnju s profesionalnim umjetnicima u HNK-u.

3

Nastavimo s najavom Papandopulove opere: idejno rješenje scenografije, izrada nacrta i maketa, scenskih elemenata itd. za Papandopulovu fantastičnu operu u četiri slike djelo su studenata kolegija “Scenografija” ALU-a pod mentorstvom scenografa Zlatka Kauzlarića-Atača. Animirane projekcije potpisuju Marta Stražičić i Filip Ugrin s Odsjeka za animirani film i nove medije, 2. godina preddiplomskog studija ALU-a.Kostime su izradili studenti diplomskog studija Diplomskog i modnog dizajna smjera Kostimografije, kolegij Primijenjena kostimografija na TTF-u, a uz pomoć i suradnju HNK-a Zagreb. Koreografiju i scenski pokret potpisuju plesači-izvođači, studenti Odsjeka suvremenog plesa, izvedbeni smjer, druge godine preddiplomskog studija ADU-a pod mentorstvom koreografkinje Petre Hrašćanec. Svjetlo je oblikovao Elvis Butković, student druge godine diplomskog studija snimanja, smjer oblikovanje svjetla (ADU) uz asistenciju studenta Marka Mijatovića i mentorstvo Denija Šesnića. Prihod od prodaje ulaznica namijenjen je stipendiranju studenata Sveučilišta u Zagrebu i humanitarnim projektima zagrebačkih Rotary klubova, a izravni prijenos praizvedbe osiguran je na Trećem programu Hrvatske Radio-televizije. Predstava će biti izvedena i u sklopu programa Lisinski subotom Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a sljedeće godine u planu je još nekoliko izvedbi u HNK-u Zagreb.

4

Kažimo i to kako suradnja sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, koja je od 2009. do danas rezultirala uspješnim izvedbama kanonskih glazbeno-scenskih djela – “Čarobne frule” W. A. Mozarta, “Carmen” G. Bizeta, “Ivana Groznog” S. Prokofjeva, “Slavuja” I. Stravinskog, te “Orfeja i Euridike” C. W. Glucka – predstavljena je izložbom koja se u predvorju Muzičke akademije može pogledati do kraja tjedna, nakon čega se 18. i 19. travnja seli u HNK Zagreb.

Napisala i snimila: Nives Gajdobranski