Najveći bečki ekološki projekt
Pročišćivači vode ubrajaju se u najveće komunalne potrošače energije, pa je tako i za pokretanje bečkog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda potreban jedan posto ukupne gradske potrošnje električne energije.
Kako bi se doskočilo tom problemu, bečki su gradski odlučili na smion plan proizvodnje plina iz otpadnog mulja. Efikasnim korištenjem energije iz otpadnog mulja bečki će se pročišćivač tako od 2020. godine u potpunosti moći samoopskrbljivati energijom.
Izgradnja novog postrojenje za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj koštat će Grad Beč 250 milijuna eura. Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s bečkim Institutom za kontrolu ispravnosti vode, a prije nego li mulj dospije u spremnike u kojima se odvija proces truljenja morat će biti oslobođen vode. Što je mulj gušći to je energetska bilanca bolja jer se on prije početka procesa truljenja skupa s vodom koju sadrži mora zagrijati na 38 stupnjeva. Manji udio vode u tom slučaju znači i manju potrošnju energije. No, on ipak ne smije biti niti pregust jer u tom slučaju neće moći proći kroz crpke.
U Beču godišnje nastane 2 milijuna kubnih metara mulja koji će bakterije u novim spremnicima uz izostanak kisika unutar 25 dana pretvarati u plin, koji se dvotrećinski sastoji od metana (CH4). Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje. Istrunuli mulj će se potom ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pri tom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u električnu struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode.
„Izgradnja novog pogona ne znači samo smanjenje potrošnje energije nego i smanjenje ekvivalenata CO2 emisije za 40.000 tona godišnje od 2020. godine”, kazala je prilikom polaganja kamena temeljca, kojem je nazočio i gradonačelnik Michael Häupl, bečka vijećnica za ekologiju Ulli Sima.
