Naselje Vrh na otoku Krku

Mjesni odbor Vrh danas obuhvaća sljedeća naselja: Vrh, Kosići i Salatići. Navedena mjesta imaju ukupno 769 stanovnika, među kojima je 399 muškaraca i 370 žena

Snimila Višnja Serdar

O povijesti područja: Nekoć je na tom prostoru egzistiralo više naselja. Biskup Ivan Šintić u odgovoru dvorskoj komisiji u Beču, god. 1798. izvješćuje da na tom području postoje sljedeća naselja: Vrh, Kosići, Brajdar; Salatići i Bučul. Vjerojatno u neposrednoj blizini Krka u doba Liburna nije bilo naselja, tako da je spomenuto područje bilo dugo pusto sve do nastanka današnjih naselja. Ta su sela najvjerojatnije nastala u 15. stoljeću, a prvo za koje znamo na temelju povijesnih izvora jest zaselak Brajde koje je najvjerojatnije i prvo vrško naselje. U popisu sela što ga je sastavio Vinciguerra 1489. Brajde se spominju kao jedino naselje.

U vizitaciji Augustina Valiera god. 1579. spominje se kapela sv. Mihovila, današnja župna crkva Vrha

Tada je oko nje stanovalo oko 20 osoba koje su se već pričešćivale i u njoj obavljale svoje dužnosti. Valier spominje i kapelu sv. Anastazije povrh Kimpa oko koje je stanovalo oko 18 osoba. Ukupno je dakle u te dvije skupine 1579. god. moglo biti oko 50 stanovnika. Vizitator Mihovil Priuli god. 1603. spominje kapelu sv. Jelene i sv. Anastazije u Brajdama. Pod Brajdama očito misli na čitavo naselje, jer kaže da u njoj ima 12 obitelji, dakle oko 60-70 osoba. Selo Brajde označeno je na starim kartama sjeveroistočno od današnjeg sela Vrh, između sela Kosići i Salatići. Postaje očito da su se ubrzo počele formirati dvije grupe: jedna oko Brajda uz Sv. Anastaziju i druga oko stare kapele sv. Mihovila (današnji Kosići). Uz Brajde se jugozapadno počeo razvijati zaselak Vrh, a sjeverno zaselak Bučul. Spomenuta su naselje tijekom vremena srasla u jedno, a nadvladalo je ime gušće naseljenoga i karakterističnijeg dijela – Vrh. Usporedno s Vrhom nastalo je selo Salatići, koje je najbliže Sv. Anastaziji. Kaštel zapravo nikad ni nije bio selo, nego stan krčkih plemića. Spomenuta sela, dakle, nisu nestala već su zaseoci srasli u tri zasebne skupine: Vrh, Salatići i Kosići.

kapela svete Anastazije spominje se god. 1338. u Vatikanskom arhivu u kontekstu plačanja nekih taksa. Ona nosi ranokršćanski titul, postavši postupno seoskom kapelom gdje su svoje vjerske dužnosti neko vrijeme obavljali stanovnici Brajda. No kad su sela Vrha narasla i širila se prema kapeli sv. Mihovila, postala im je ta kapela bliža od ove na osami zato je i počela propadati. Čini se da je propadanje započelo već polovicom 17. stoljeća, a kapela je posve propala za vrijeme napoleonske okupacije jer se nitko za nju nije brinuo. Još i danas postoje njene ruševine iz kojih se može utvrditi i njena veličina. (izvor: grad-krk.hr)