Kuzina Edvard 03

Gradska galerija Fonticus Grožnjan predstavlja
samostalni multimedijalni projekt; vizualno – zvučna instalacija, ambijent
Kompjutersko očitanje (tonova) likovnog djela izvedeno je u tonskom studiju Remy, Čakovec. Autor zvuka Edi Matei.

otvorenje: subota, 21. III. 2015. u 19.00 sati, Gradska galerija Fonticus Grožnjan

Projekt će, u prisustvu autora, predstaviti Eugen Borkovsky

foto-galerija

predgovor katalogu:
Edvard Kužina: SLIKE ZA SLUŠANJE

Mijena i kretanje srodni su pojmovi iako ne moraju biti uvjetovani jedni drugim. Mijena kao pokazatelj tijeka u vremenu i prostoru ne znači nužno i kretanje. Pitanje sudjelovanja u mijeni izaziva više odgovora. Neko sudjelovanje želimo, neko ne. Ponekad želimo inicirati mijenu, a ponekad nam mijena predstavlja opterećenje. Edvard Kužina, nižući promjene na slikarskoj podlozi i bilježeći oblike slušnih tonova, problematizira mijenu kao vizualni i zvukovni događaj.

Okosnica ove serije likovnih radova je problematiziranje prostora tijeka. U vizualnom rezultatu Kužina se priklanja apstraktnom ekspresionizmu. On ostaje vezan za doživljaj, ali ne želi biti prijenosnik slika. Pojam prostora prepoznaje kao prostor nomadskih subjekata, koji se gibaju između međustanja dviju točaka, ali ne nužno od jedne do druge. Likovnim radovima umjetnik pridodaje zvučni dio pa je promatraču ponuđen vizualno obrađen i ozvučen prostor. Autor opisuje: „…radi se o kompjuterskom očitavanju tonova likovnog djela i prenošenjem u područje zvuka. Frekvencije sedam boja usklađene su na zvukove sedmotonske ljestvice. Ovo je samo jedno od nebrojenih mogućih očitavanja…” Rezultat ovog promišljanja je svojevrsna sinestezija, miješanje osjetila vida i sluha. Umjetnik nam intuitivno prenosi slutnju, doživljaj, fascinaciju neprestanog gibanja, promjena i nestalnosti pojava u prirodi i paralelno s time, u nama samima. Pred nama je materijalizirano svjedočenje o dijalektičkoj teoriji sudjelovanja.

Ovaj projekt može se odrediti kao niz doživljaja mogućih prostora prezentiranih likovnim i glazbenim jezikom. Raspon doživljaja seže od prostora prirode, materijalne slike do prostora zvuka kao apstraktnog prostora. Tijek iščitavanja znakova naglašava miješanje pojma vremena i pojma prostora. Tako smo dovedeni do istraživanja koje nas impresionira jednostavnošću i značenjem. Pohod po prostorima umjetnik razrađuje oslanjajući se na instinkt. Intuicijom autora, a provjereno suvremenim znanstvenim otkrićima, moramo znati da ne postoji samo prostor već se moramo početi određivati prema pojmu prostor–vrijeme. To otprilike znači da prostor ne postoji bez vremena i obrnuto. Da bi obišli prostor potrebno je vrijeme. Bez obzira da li se krećemo, ili, po našim mjerilima mirujemo, uvijek smo u kretanju i u vremenu. Dakle, krećemo se prostorom i vremenom. Sat ili metar služe nam za pojednostavljivanje naše, zemaljske, uvriježenim vrijednostima određene gabarite. Edvard Kužina izvodi nas iz tog začaranog kruga i uvodi u bezvrijeme i u bezprostor. Ili u svevrijeme i sveprostor. Ova naoko kontradikcija uvodi nam nove mogućnosti percepcije svijeta oko nas. Koherentnost dojma kojeg odašilju ovi radovi pokazuje nam da relativnost spoznaje ne može biti određena, fiksirana zakonima nekog tzv. Svetog pisma ili paragrafima Ustava kojeg vulgarno određuje kapital, interes. Kao što čovjek, biljka ili životinja prolazi mijene, tako i svemir, univerzum prolazi kroz faze. Mi, mala kratkovidna ljudolika bića ne usuđujemo se priznati pogledu u nebeski svod istovrijednost pogleda na fleku od kave.

Kuzina Edvard 04

Edvard Kužina već se nekoliko puta potvrdio kao igrač-istraživač koji uvijek traži novo i koji se odriče svojih prošlih razmišljanja da bi na osnovu njih gradio nove. Predstavljajući nekoliko ciklusa koje je publika mogla vidjeti, primjetna je čistoća pristupa, uvijek stroga igra i koncentracija na zaokruživanje jednog istraživanja. Umjetnik ima redovnu, profesionalnu produkciju, što znači da postoji mnogo radova, a samim time i opasnost od prelijevanja likovnog razmišljanja u cikluse koji slijede ili iz kojih je ovaj, predstavljeni nastao. Autor svjesno kristalizira situaciju i uz neznatne sugestije, izabire jasnu i čistu prezentaciju.

Umjetnik pred promatrača postavlja nipošto jednostavne zadatke. Većina će tražiti oblike i, bit će zadovoljena u količini ovisnoj o individualnoj maštovitosti. Umjetnik nas izaziva oblicima, a da nam ne nudi rezultat već samo aluzije. Forme i zvuci, koji su iz autorove imaginacije pripušteni našem pogledu i sluhu, u njegovim se radovima nužno ne nadopunjuju. Mogu biti u kontekstualnom neskladu što animira percepciju promatrača. Autor koristi niz. Nekoliko izduženih slika i niz tonova. Nizanje segmenata te njihov suodnos donosi metamorfozu statičnog oblika u ritam. Zaokupljanje prostora nosi obilježavanje prostora. Pokret, kretanje, fraktalno zbivanje simulirano je ritmom izmjene, dužinom i intenzitetom umnoženih poteza kistom. Čini se kao da je pred nama kimatički (Cymatics) eksperiment. Simultano kretanje dobiveno je optičkim efektom i pažljivo režiranim zvukom. Plošnost biva razbijena linijskim segmentiranjem i prisutnošću melodijskog niza. Titravost površine radova dovedena je do krajnjih granica.

Ovi radovi, ukoliko ih doživimo pojedinačno ili kao niz, govore o ritmu, mijeni. Svijet nije nepromjenjiva i sigurna situacija. Svijet je niz stalnih promjena u nama i oko nas. Sjetimo se iluzije slapa. Hoće li se promatrač obratiti dogmi ili će prihvatiti spoznaju o kvantima i na univerzalnom nivou odbaciti Newtonove zakone ostavljamo njemu. Mi smo sretni da kreativni čin jednog autora snažno progovara o univerzumu na najjednostavniji mogući način: bilježeći sasvim obične i neznatne impulse materijalnog svijeta. A umjetnik nam uvjerljivo govori kako mikro i makro kozmos zapravo titraju na isti način. Tu je i dostignuće ovog projekta: sve sastavnice ove izložbe prenose titraj. Problem je želimo li vidjeti nešto što prepoznajemo ili osjetiti i prepustiti se nečemu što slutimo.

Eugen Borkovsky, III. 2015.

Kuzina Edvard 05

Edvard Kužina Matei rođen je 1954. godine u Šibeniku. Član je HDLU-a Zagreb, HZSU-a i HDS-a. Realizirao je 50 samostalnih izložbi i učestvovao u mnogobrojnim kolektivnim projektima. Napisao je nekoliko knjiga proze, poezije i eseja, snimio preko osam sati autorskih skladbi i šansona. Živi i radi u Istri (Grožnjan).

Leave a Reply

Your email address will not be published.