Osvrt HSP-ovog Predsjednika Povjerenstva za gospodarstvo i financije dr Tihomira Janjičeka, u kojem iznosi stavove oko prijepora vezanih za vađenje nafte i plina iz Jadranskog mora

tihomir janjiček 1U hrvatskoj javnosti sve se više zaoštrava polemika oko nafte i plina iz Jadrana. Jedni prijete ekološkom katastrofom, drugi pak govore o pomanjkanju energetske strategije, treći o tomu kako Hrvatska neće imati nikakve koristi od te nafte, a postoje i četvrti koji se slažu sa vađenjem nafte iz Jadrana.

Vlada kao i uvijek izgubljena i ne dorečena, pa ovaj puta premijer najavljuje referendum! Istina nije rekao hoće li i za taj referendum praviti smicalice kao za one prijašnje!? Hoće li moći glasovati samo „e-građani” ili i ostali? Hoće li znati koliko treba potpisa i koliko je točan broj birača? Bilo kako bilo, hrvatska javnost je zbunjena i sve da referenduma bude bez smicalica, Hrvati jednostavno ne znaju je li dobro ili je loše imati naftu u Jadranu i što učiniti!?
Zbunjenost i javnosti i vlade dolazi iz jednostavne činjenice što se Hrvatska po prvi puta suočila sa OGROMNOM mogućnošću izvoza! Istina ovo je sirovina, ali ne vezano za tu činjenicu, Hrvatska bi izvozila robu čija količina višestruko premašuje potrebe nacionalnog tržišta!

Dakle, ovo ne bi bio izvoz „viška” robe koji se nije mogao prodati na nacionalnom tržištu, već bi preko 90% proizvodnje jedino i mogli ići u izvoz! Tek ne znatni dio bi bio namijenjen nacionalnom tržištu! Drugim riječima, proizvodila bi se nafta i plin radi izvoza, a ne radi nacionalnog tržišta. To je u suštini razlog „ZBUNJENOSTI”! No, je li ova „iznenadna” mogućnost izvoza nafte i plina za Hrvatsku dobra ili loša?
Hajdemo prvo malo pogledati ekološku stranu. U povijesti su poznate ekološke katastrofe vezane za naftu i mora, ali ona su poglavito dolazile zbog havarija na tankerima. Tako je recimo u Španjolskoj došlo do havarije tankera i iscurilo je 70 tisuća tona u Off Galicia u 2002 godini. Bilo je i u Grčkoj 1980 u Navarino zaljevu i to 100 tisuća tona! U Kanadi je iz istih razloga iscurilo 132 tisuće na obali Nove Škotske. Genoa u Italiji imala je izljev od 144 tisuće tona 1991. godine.

Bilo je toga i u drugim državama i manje razvijenim od spomenutih. Većina tih havaria tankera i iscurenja nafte dogodila se tijekom 70-ih i 80-ih godina, pa nešto manje 90-ih, dok ih od 2002 godine nije bilo. Dakle, što se tiče tih i takvih katastrofa, one su moguće i događaju se s vrijeme na vrijeme.

Eksplozija naftne platforme i ogromno izlijevanje nafte dogodilo se u Meksičkom zaljevu 2010 godine. Bila je to za SAD nacionalna katastrofa koja nije ni okončana kako treba, nego su američke vlasti bacale posebnu kemikaliju u more kako bi to sakrile. Bacali su ….., pa je ta kemikalija samo pogurale naftu ispod površine i nije više tako uočljiva. Istina vezana za tu kemikaliju je njezino IZNIMNO štetna toksičnost po zdravlje ljudi! Zašto su koristili baš tu kemikaliju razlog je bio jednostavan, bila je najjeftinija unatoč činjenici o postojanju spoznaja o toksičnosti, ali i spoznaja o drugim manje toksičnim kemikalijama i bez ugroze po zdravlje ljudi. Što se tiče podmorja, ono je oštećeno TRAJNO za stoljeća!

Dakle rizik definitivno postoji. Koliki je stupanj rizika to bi morali znati oni koji su pravili „studiju izvedivosti” eksploatacije nafte i plina u Jadranu , naravno ako su je pravili!

No, kako ekonomisti rado vole reći, posao koji ima 0% rizika jednostavno NE postoji! Isto tako, što god je veći stupanj rizika, viša je šansa profitne stope!
Kada su u pitanju ekonomske mogućnosti vezane za izvoz nafte i plina, onda je možda najbolji primjer Norveška. Ona je započela ekspoloataciju nafte i plina iz Sjevernog mora 19 srpnja 1969 godine. Od onda do danas bilježi ogromni ekonomski rast! BDP je preko 500 milijardi dolara, izvoz preko 170 milijardi, a uvoz nešto preko 85 milijardi dolara. Stopa nezaposlenosti joj je tek 3%! Razmjerna bruto plaća je preko 8 tisuća dolara mjesečno. Broj pučana je 5,1 milijun. Moglo bi se reći kako je po brojnosti pučana slična Hrvatskoj.

Naravno problem u Hrvatskoj je što ministar Arsen Bauk ne zna broj pučana kao i ostale hrvatske institucije, Očito je za njega „bauk” broj pučana u Hrvatskoj. Sa stajališta ekonomskih mogućnosti očito bi izvoz nafte i plina bio za Hrvatsku poput dobitka na LOTU. S obzirom na gospodarsku KATASTROFU koju je zakuhao prvo HDZ, pa sada podgrijao SDP, ne treba biti začuđen ako se i u ovoj godini preko 100 tisuća pučana za trajno iseli iz Hrvatske!

Naravno, vlasti će prikrivati stvarno stanje, baš kako je ne davno na u jednoj TV emisiji Peđa Grbin spominjao tek par tisuća hrvatskih iseljenika u 2014. godini i to u BiH i Srbiju!
Naravno, svatko će se pitati sada, pa što će dr. Janjiček predložiti, što je njegovo stajalište, nakon ovih podataka.

Dvije stvari su bitne ovdje.

Prvo, prezentirao sam samo jedan vrlo mali broj podataka! Dakle za doista ODGOVORNU odluku, treba puno više stručnih podataka!

Drugo, svjestan sam razine ekonomske katastrofe u Hrvatskoj koja je doslovce BEZNAĐE i BESPUĆE ekonomske zbilje!
Stoga, kada bi se sada održavao referendum o eksploataciji nafte i plina, onda bih se kao hrvatski državljanin odlučio ZA!

Dr. Tihomir Janjiček

Leave a Reply

Your email address will not be published.