Molitvenici u hrvatskoj književnosti
Napisao: Dragutin Pasarić
Snimio: Damir Smetko
Uz Dane Josipa Kozarca u Lipovljanima znanstvenim skupom Molitvenici u hrvatskoj književnosti otvoren je program posvećen Danu Općine i župnom blagdanu (sv. Josip 19. ožujka). Gosti Trećeg znanstvenog lipovljansko okupljanje uz uz ime i djelo Josipa Kozarca bili su predavači s osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Prinos je dao i Centar za istraživački rad HAZU iz Kozarčevih rodnih Vinkovaca.
Josip Kozarac poznati šumar i književnik prije 130 godina postao je stanovnik tog pitomog zapadnoslavonskog mjesta i u njemu djelovao 10 godina. Danac ime nosi osnovna škola, a suteren šumarije izloženom dokumentarnom građom svjedoči da ne pada u zaborav. Pozdravljajući skup spomenuli su to načelnik Općine Mario Ribar i Josip Krajči predsjednik Organizacijskog odbora skupa. Nezaobilazno Kozarčevo ime našlo se i u prikazu o 250. obljetnici organiziranog hrvatskog šumarstva (Karlovac 1765.) prof. dr. sc. Krune Jakupčića, voditelj Uprave Podružnice Zagreb.
Dekanica Filozofskog fakultet u Osijeku Loretana Farkaš skup je otvorila temom Hrvatska latinička grafija do Josipa Kozarca Rad redovite profesorce Zlate Šundalić Zašto govoriti o molitvenicima, osim na opće znanu vjersku uloge podsjetio je na višestruku dragocjenu vrijednost posebno u književnoj i jezičnoj baštini.
Narodnoj knjižnici i čitaonici u Lipovljanima, koja je sa svojom voditeljicom Maricom Tisaj bila iznimno dobar domaćin skupa darovana su tri molitvenika: jedan iz 17. i dva iz 18. stoljeća. Popraćeni obradom objavljeni su 2010. godine u nakladi osječkog Filozofskog fakulteta. Naslovi su: 1. Andriaši, Vitale: Put od raja najlašnji Kanižlić, 2.Kanižlić, Antun: Bogoljupstvo na poštenje svetoga Franceška Saverije, 3. Kanižlić Antun: Primogući i srce nadvladajući uzroci. Knjižnica u Lipovljanima i sama je priredila izložbu starih molitvenika u suradnji s rimokatolikom i grkokatoličkom župom. Pronađeni su značajnije i kod mjesnog stanovništva, a objavljeni na hrvatskom, latinskom češkom, slovačkom i ukrajinskom jeziku, dakle i nacionalnih manjima sastavnica lipovljanskog života.
Redovita profesorica Ljiljana Kolenić, inače rođena Lipovljanka u zavičaju se predstavila izlaganjem Grafija i jezik Adžićeve „Abekavice”, odnosno početnice. O detaljno pristupu izučavanja tih najčešćih knjiga ranijoih stoljeća govori tema Složenice u molitvenicima 18. stoljeća poslijedoktorantice Silvije Ćurak Tu je i analitički pristup mlađih autora na teme iz dva molitvenika Antuna Kanižlića (Bogoljupstvo na poštenje svetoga Franceška Saverije i Primogući i srce nadvladajući uzroci). Zanimljivo je saznati o fauni koja se spominje u djelima Požežanina Antuna Kanižlića (1699 – 1777.) Temu je izložila znanstvena novakinja Vera Blažević Krezić.
U molitvama tog poznatog isusovca, predavača i pjesnika analizirana je pojavnost teme ljubavi i mržnje u prikazu Antuna Lešića ( 2.g, diplomskog studija). S radom Kanižlićevog spominjanja i tumačenja vječnosti i prolaznosti predstavio se Danijel Vilček ( 2. g. diplomskog studija). Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima za skup u Lipovljanima priložila je rad: Abekavicza illyricska i Quotidiana mortis memoria et preces ad inpetrandam bonam mortem, dva slavonska molitvenika Stjepana Adžića iz 18. stoljeća.
