Portret jedne kulture

1776 bigCoincidentia oppositorum, jedinstvo suprotnosti, pojam je europske filozofije u razdoblju između srednjovjekovlja i renesanse. Shvati li se on u općenitom smislu, bit će zacijelo jedan od glavnih znamena bečke moderne. Prividno je proturječan znak duhovne dosljednosti upravo u tome što se intelektualne i umjetničke težnje nisu smirile u kompromisu i suglasju, nego su bile postojane u svojim oprekama, tvoreći kulturu koje je nezaboravna po raznolikosti koja se opire formuli. Tako zaključuje Viktor Žmegač svoju studiju o bečkoj moderni, koju će pobliže odrediti i podnasloviti kao – portret jedne kulture. Jedna će kritičarka Žmegačevu studiju – imajući u vidu njezin podnaslov – nazvati “portretom za uživanje” te “knjigom koja nam je nedostajala”.

Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i kroatistike (jugoslavistike) završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu. Doktorat znanosti stekao je godine 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Povremeno gostuje na stranim sveučilištima. Od 2002. je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Dopisni je član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu. Od 1985. glavni je urednik časopisa “Germanistik” i “Text und Kontext”. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada. Objavio je sljedeće naslove: “Književno stvaralaštvo i povijest društva”, “Težišta modernizma”, “Krležini evropski obzori”, “Povijesna poetika romana”, “Književnost i filozofija povijesti”, “Duh impresionizma i secesije”, “Bečka moderna”, “Hrvatska novela” (zajedno s Ivom Frangešom), “Književni protusvjetovi”, “Književnost i glazba”, “Od Bacha do Bauhausa” i “Majstori europske glazbe”.

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.