Knjiga o slikarstvu Stjepana Katića – monografija

hrvatski suvenirU impresivnoj monografiji tridesetšest poglavlja iz različitih hrvatskih krajeva, prikazano kroz 376 reprodukcija umjetničkih slika govore o slikarskoj biografiji Stjepana Katića (na 282 stranice formata 34x24cm) Hrvatskim suvenirom se na jedan drugačiji, umjetnički, likovni način, ostvarila ugođajnost ambijenta u kojem svakodnevno živimo

foto galerijaOsim najvećih hrvatskih gradova, različitih hrvatskih predjela, krajolika, morskih predjela i priobalja, rijeka, planinskih i nizinskih predjela, krajobraza sjevera i juga, istoka i zapada, ugođajnost je donešena i kroz različita godišnja doba, sakralne motive, običaje i ljude.

Pojedina poglavlja donose i prigodne tekstove naših suvremenika; likovnih kritičara, književnika, pjesnika, profesora i drugih. Tekstove vezane uz slikarstvo napisli su pored uvaženog likovnog kritičara Stanka Špoljarića i prof. dr. Nikole Skledara, koji je napisao uvodnu riječ nakladnika još i Božidar Petrač, Branko Pilaš, Dubravko Horvatić, Ernest Fišer, Josip Depolo, Katarina Butković, Klaudija Gucić, Marija Bajt, Miroslav Hreljac, Mladen Čutura, Nikola Mahovlić, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Snježana Pintarić, Željko Obad i Željko Špoljar.

Nadalje, uz pojedine slikarske rubrike prigodno su odabrane antologijske pjesme koje su napisali velikani našeg pjesništva: Ana Bešenić, Anđelko Vuletić, Ante Stamać, Antun Gustav Matoš, August Šenoa, Biserka Rožanković, Božidar Staroveški, Dobriša Cesarić, Drago Britvić, Dragutin Tadijanović, Ivan Čedomir Ostreš, Ivan Goran Kovačić, Ivan Gundulić, Vesna Parun, Josip Pupačić, Marko Vukasović, Mate Balota, Miroslav Krleža, Nada Bonić, Nikola Šop, Pero Pavlović, Silvije Strahimir Kranjčević, Stanka Klanac-Tulić, Stojan Vučićević, Tomislav Diklić, Tin Ujević, Vladimir Nazor i Željko Špoljar.

UVODNA RIJEČ NAKLADNIKA

Stjepan Katić iznimna je i osebujna pojava u našem likovnom životu. Obrazovanjem inženjer i magistar biokemije, zaposlen u struci, uspio je stvoriti velik, impresivan slikarski opus različite tematike i tehnika. Slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva, portreta, i to u različitim tehnikama – ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, osobito u pastelu. Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa (između ostalih i Zaprešićke šetnice), sudjelovao je na četrdesetak samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu u različitim eminentnim izložbenim prostorima, a radovi mu se nalaze i kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama i privatnim zbirkama. Pokrenuo je i vodi likovnu koloniju More u Ninu, Udrugu likovnih umjetnika Akademija-Art, suosnivačem je umjetničke kolonije u Neumu, sudjelovao je u desecima likovnih radionica itd.

Rođen je u Čapljini 1959., gdje je i maturirao. Od 1978. živi u Zagrebu, a od 1984. u Zaprešiću, tako da mu Klub Zaprešićana Zapreščan, kao sugrađaninu, s punim pravom objavljuje ovu impozantnu monografiju – Hrvatski suvenir, koja na svoj način objedinjuje i sintetizira sve prethodne.

Tu se nalaze vizure Zagreba kojemu je posvetio cijeli ciklus, od katedrale iz različitih kutova i njezina uklapanja u tkivo grada, preko Griča i Kaptola koji odišu bogatom poviješću, do slikovitih šetnji zagrebačkim ulicama u različitim godišnjim dobima. Zatim, tu su trgovi , ulice i zvonici baroknoga Varaždina, Požege, bogatstvo Vinkovačkih jeseni i Hrvatskoga Zagorja, povijesne znamenitosti Nina, vedute kraljevskoga srednjoeuropskoga grada Samobora i ostalih prelijepih hrvatskih gradova: Dubrovnika, Metkovića, Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke, Pule, Gospića, Siska, Bjelovara, Osijeka, Slavonskoga Broda. Tu su, dakako, i Zaprešićke šetnice u kojima je s ljubavlju pokazao kontraste ostataka staroga Zaprešića koji neminovno nestaje i suvremenoga grada koji nezaustavljivo raste.

Osim toga, ovdje su i drugi autorovi slikarski ciklusi: Spomenici, Vode, Krajolici, Minijature, Grozdovi, Mrtva priroda, Put Isusov, itd

U sve ove drage i poznate motive, Stjepan Katić, dakako, uz vjernost predlošcima, unosi i ono nešto svoje, vlastiti kut gledanja i doživljaj, vlastitu likovnu imaginaciju i invenciju, ostavljajući pritom i nama, poštovateljima njegova slikarstva, mogućnost našega doživljaja i interpretiranja njegova djela, u čemu se i sastoji bit “estetske univerzalnosti” (I. Kant), prilaza i doživljaja umjetničkoga djela. Kada je, naime, riječ o umjetničkom djelu, ne radi se o mehaničkom oponašanju iskustvene stvarnosti, nego je na djelu i umjetnikova «vlastitost» (M. Heidegger), izvornost, dar i inspiracija, vlastito doživljavanje i shvaćanje zbilje, te njezina stvaralačka transpozicija u umjetničko djelo. Umjetnik kao poietičko (stvaralačko) biće proizvodi svijet umjetnosti, koji je jedan nov, osebujan svijet, a ne samo sredstvo, osjetilni izraz neke druge svrhe.

Umjetnički doživljaj nije samo psihološka kategorija, ne može se poistovjetiti samo s trenutnom emocijom u psihologijskom smislu riječi, budući da su u njega uključeni i elementi intuitivnoga razumijevanja, uzbuđenja i potresenosti, što zahvaća cijelu čovjekovu duhovnost i osobnost (Ingarden). Po tome umjetnost i jest “najdemokratskiji” oblik ljudskoga duha. Naime da bi se doživjelo umjetničko djelo, njegova poruka, ljepota, tragika i sl., u slikarstvu kao i u glazbi, ne moramo o njima mnogo znati (kao primjerice, u znanosti i u filozofiji, koje su kao u osnovi racionalni oblici duha, kumulativni).

Tome treba dodati da su slikarova djela popraćena dobro odabranim stihovima poznatih hrvatskih i zaprešićkih pjesnika te napisima kompetentnih likovnih kritičara, što nam upotpunjuje doživljaj ovoga izvanrednog izdanja.

O tom zajedništvu i jedinstvu slikarstva i pjesništva najbolje govori poznata sentenca: “Slikarstvo je nijemo pjesništvo, a pjesništvo rječita slika” (Simonides).

Stoga i ovo iznimno izdanje svesrdno preporučujemo svim ljepodusima kao nedvojbeno vrelo autentičnoga umjetničkog doživljaja i užitka.

Prof. dr. sc. Nikola Skledar

sendi katic dezelicSendi Katić je rođena u Zagrebu. Osnovnu školu „Ljudevit Gaj” je završila u Zaprešiću, a gimnaziju “Tituša Brezovačkog” u Zagrebu. Diplomirala je na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić” u Zaprešiću. Studirala je poslovnu komunikaciju na John Carroll University u Clevelandu u Sjedinjenim Američkim Državama. Živi i radi u Zagrebu. Predavačica je i doktorantica na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću.

Stjepan Katić je rođen 1959. godine u Čapljini. Od 1978. godine živi u Zagrebu, a od 1984. u Zaprešiću. Nakon maturiranja gimnazije, godine 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Godine 2004. magistrirao je prirodne znanosti (biokemija) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Uspio je stvoriti impresivan slikarski opus različite tematike u različitim slikarskim tehnikama. Slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva te portreta i to u slikarskim tehnikama – ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu. Zagrebu je posvetio cijele cikluse. Oslikao je i druge hrvatske gradove: Varaždin, Zaprešić, Požega, Vinkovci, Nin, Dubrovnik, Metković, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula, Gospić, Sisak, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Samobor i druge. Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa: Zagreb – od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb – staro zlato, Zagreb – metropola hrvatskoga duha, Zagreb – od Gradeca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II, Ivanićgradski etno i Samoborske vedute. Izradio je četiri ciklusa Križniog puta Isusovog, a dva su postavljena u crkvama u Gracu kod Neuma i Šemnici kod Mihovljana. O Katićevom likovnom radu su pisali i govorili: Stanko Špoljarić, Dubravko Horvatić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Željko Špoljar, Božidar Petrač, Branko Pilaš, Josip Depolo, Marija Bajt, Antun Bauer, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Željko Obad i drugi. Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama te privatnim zbirkama. Ostvario je četrdeset samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Slike su mu objavljene u knjigama, zbornicima, razglednicama, kalendarima te video zapisima. Pokrenuo je i vodi likovne radionice i kolonije „More” na Rabu i u Ninu. Suosnivač je umjetničkih kolonija u Zaprešiću „Zaprešić” i likovne kolonije slikara naive „Matija Skurjeni”, zagrebačke likovne kolonije URIHO te umjetničke kolonije u Neumu. Organizirao je i nekoloko međunarodnih likovnih radionica (u Varaždinu i Rabu). Suradnik je u Galeriji Sunce Zagreb. Predsjednik je Udruge likovnih umjetnika Akademija-Art. Godine 2008. dobio je medalju grada Zaprešića za doprinos u kulturi. Urednik je hrvatskog likovnog portala Akademija-Art. Voditelj je više likovnih projekata kao npr.velike likovne enciklopedije u izradi „Hrvatski likovni umjetnici – i gosti” kao i „Internetskih galerija likovnih umjetnika” itd. Član je Kluba Zaprešićana „Zapreščan” te Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu. Radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb na Rebru u Laboratoriju za molekularnu mikrobiologiju na DNA tipizaciji mikroorganizama.

CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb
UDK 75 Katić, S.
KATIĆ, Stjepan
Hrvatski suvenir: knjiga o slikarstvu
Stjepana Katića / Sendi Katić;
pjesme Ana Bešenić… ; prevele
na engleski Tessa Cernjak, Ana Skledar>. –
Zaprešić: Klub Zaprešićana “Zapreščan”,
2006.
Tekst na hrv. i engl. jeziku. –
Bibliografija. – Kazalo.
ISBN 953-99808-3-6
I. Katić, Stjepan, ilustrator — Život i
djelo
301030040

hs

Sendi Katić:
HRVATSKI SUVENIR
knjiga o slikarstvu Stjepana Katića

Format monografije 34 x 24 cm, 376 slika, 272 stranice u boji, tvrdi uvez

nakladnik
Klub Zaprešićana „Zapreščan”
Zaprešić

za nakladnika
Nikola Skledar
Ivan Košir

lektorica
Dragica Imbriovčan

prevele na engleski
Ana Skledar
Tessa Cernjak

grafički pripremili
Dubravko Šijak
Hrvoje Jerković
Vilim Patz
Zorica Basrak

korektorica
Sendi Katić

dizajnerica
Stela Katić

tisak
tiskara TISK

tekstovi

Božidar Petrač
Branko Pilaš
Dubravko Horvatić
Ernest Fišer
Josip Depolo
Katarina Butković
Klaudija Gucić
Marija Bajt
Miroslav Hreljac
Mladen Čutura
Nikola Mahovlić
Nikola Skledar
Pavao Bucić
Radomir Papo
Silvija Bosner
Snježana Pintarić
Stanko Špoljarić
Željko Obad
Željko Špoljar

fotografije

Blaž Despinić
Branko Rakasović
Ivan Posavec
Lidija Palić
Miroslav Hržina
Sendi Katić
Stela Katić

pjesme

Ana Bešenić
Anđelko Vuletić
Ante Stamać
Antun Gustav Matoš
August Šenoa
Biserka Rožanković
Božidar Staroveški
Dobriša Cesarić
Drago Britvić
Dragutin Tadijanović
Ivan Čedomir Ostreš
Ivan Goran Kovačić
Ivan Gundulić
Josip Pupačić
Marko Vukasović
Mate Balota
Miroslav Krleža
Nada Bonić
Nikola Šop
Vesna Parun
Pero Pavlović
Silvije Strahimir Kranjčević
Stanka Klanac-Tulić
Stojan Vučićević
Tin Ujević
Tomislav Diklić
Vladimir Nazor
Željko Špoljar

sudjelovali

Alan Labus
Ante Miličević
Blago Spajić
Blaž Ivanda
Blaženka Peklić
Višnja Goljački
Ilija Bonić
Ivan Goluža
Ivan Jurišić
Ivan Musić
Ivica Vugrinec
Jelka Macan
Josip Držaić
Jozo Macan
Lidija Gruber
Luca Katić Mramorka
Lucijan Orlić
Miroslav Radić
Miše Matić
Mladen Svetec
Pero Udženija
Slavko Katić
Snježana Katić Macan
Tomislav Effenberger
Vinko Morović
Vladimir Macan
Zvonko Drgalić
Željko Reiner
Željko Turk
Željko Žilavčić

foto galerija

Pogledajte sve fosografije prema poglavljima i s predstavljanja monografije!

Leave a Reply

Your email address will not be published.