Ugledni hrvatski liječnik, ekspert međunarodnih zdravstvenih organizacija, dr. Andrija Štampar vodio je ovaj “Dnevnik” na svojim putovanjima po svijetu između 1931. i 1938. godine

416891Tijekom vođenja “Dnevnika” Štampar je bio ekspert Zdravstvene organizacije Lige naroda i Rockefellerove fondacije, savjetnik kineske vlade u doba režima Chiang Kai-sheka, pozvani predavač na brojnim uglednim sveučilištima, stručnjak koji je bio cijenjen i čije se mišljenje uvažavalo. Susretao se s različitim ljudima, od predsjednika i ministara do diplomata i glasovitih profesora i znanstvenika. Bio je svjedok brojnih događaja, poput talijanske okupacije Abesinije, Japansko-kineskog rata, sovjetskih petoljetki, pojave diktatura u Europi.

U stručnom pogledu on je sudionik i kreator dramatičnog obrata u javnom zdravstvu koji je doveo do prodora novih ideja preventivne i socijalne medicine u samu medicinu, ali i do novoga međunarodnoga zdravstvenog poretka.

No međutim, u “Dnevniku” je Štampar opisivao i male povijesti, sudbine običnoga čovjeka, prije svega seljakâ, u vrtlozima rata, neimaštine, bolesti i osobnih tragedija, kao i svoj osobni životni put te život njegove obitelji, tragedije, padove i uspone.

“Dnevnik” je svojevrsna osobna povijest čovjeka koji ne samo da je suosjećao i patio s drugima već je i sam proživio tešku patnju i bol. Iz njega se očitava jedno posve novo i do sada ne toliko poznato Štamparovo nježno, osjećajno i lomljivo biće.

No ipak, “Dnevnik” je i izraz optimizma i najava jednog novog i boljeg svijeta u kojem će bolesti i siromaštva biti sve manje.

***

“Dnevnik” Andrije Štampara bio je posve nepoznato široj javnosti budući da se u obliku rukopisa nalazio pohranjen unutar osobnoga arhivskog fonda Andrije Štampara u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu. Među tom gradom nalazio se i sam “Dnevnik”, čiji je opseg 891 stranica teksta, od čega su 24 stranice pisane rukom, dok je ostali dio otisnut pisaćim strojem.

Rukopis “Dnevnika”, čiju je kopiju već bio započeo obrađivati Mirko Dražen Grmek, u čijem je posjedu i bila, a zatim nastavio akademik Ivo Padovan, tada je podijeljen u sedam cjelina. Prvi dio predstavlja putovanje u SAD, Kanadu i Kinu (prvi put) i sastoji se od 24 stranice pisanerukom te 37 stranica pisanih pisaćim strojem. Drugi dio je dnevnik s puta u Tursku i Bugarsku koji se sastoji od 17 stranica pisanih strojem. Treći dio je put u Španjolsku koji se sastoji od 23 stranice pisane strojem.

Četvrti je dio Štamparovo drugo putovanje na Daleki istok, pisan strojem na 224 stranice. Slijedi peti dio u kojem je opisano treće putovanje na Daleki istok i u SSSR, također pisan strojem na 480 stranica. Potom slijedi šesti dio pod naslovom “Kod kuće nakon dolaska iz Rusije”, a koji se nastavlja opisom putovanja po različitim europskim zemljama na 47 stranica pisanih strojem. Posljednji, sedmi dio Dnevnika je na 39 stranica pisanih strojem i tu je opisano drugo putovanje u SAD i Kanadu.

Poradi lakšeg snalaženja čitatelja Dnevnik je u ovom izdanju podijeljen u devet cjelina, time što je prvi dio koji opisuje put u SAD, Kanadu i Kinu podijeljen u dva dijela, a jednako je tako na dva dijela razdvojen dio koji opisuje drugo putovanje na Daleki istok i u SSSR.

Priredili i uredili: Željko Dugac i Marko Pećina / mvinfo.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.