Slava Raškaj

6. ožujka 2015. u 19h
Izložba realizirana u organizaciji Galerije Prica, POU Samobor i Samoborskog muzeja

Popratni program otvorenja izložbe:
Modna revija u organizaciji studija LA MIA ARTE – modne kreacije Krié design by Kristina Burja, nakit Mladen Grubić, odjeća Sani shop

6.3. – 12.4.2015.
Galerija Prica, POU Samobor
Trg Matice hrvatske 6

Smiljka Levak

Umjetnička zbirka Samoborskog muzeja

Fundus umjetničke zbirke Samoborskoga muzeja u kontinuiranom je nastajanju od osnivanja muzeja 1949. godine pa do danas. Umjetnička zbirka trenutno broji više od tisuću umjetnina.

Najstarija djela potječu iz 17. i 18. stoljeća, a radi se o drvenim baroknim, nekoć polikromnim skulpturama i oltarnim palama iz samoborskih kapela te župne crkve Svete Anastazije. Vrijedan dio zbirke čine portreti naših poznatih Samoboraca, a neki od njih djelo su Michaela Stroya i Jose Bužana. U prošlosti su umjetnici često dolazili u Samobor oslikavati grad i njegovu prekrasnu okolicu te stoga danas u zbirci imamo djela Ivana Benkovića, Mihovila Krušlina, Vilima Svečnjaka i drugih. Zbirku čine još vrjednijom djela renomiranih hrvatskih umjetnika Miroslava Kraljevića, Tomislava Krizmana, Zlatka Price te Nikole Reisera. Tematska raznolikost zbirke te mediji u kojima su umjetnine izrađene čine je vrijednom i zanimljivom. Zbog objektivnih poteškoća s kojima se suočava Samoborski muzej, a to je ponajprije nedostatak adekvatnoga izložbenog prostora, umjetnička zbirka pohranjena je u čuvaonicama muzeja, daleko od očiju javnosti. Ovom izložbom prezentiran je samo jedan mali dio bogatstva zbirke.

Nasta Rojc - Maja Strozzi Pečić

Umjetnice iz fundusa Samoborskog muzeja

U mnogima od nas riječ umjetnik izaziva određeno strahopoštovanje jer smo svjesni da nas u trenutku rođenja nije okrznuo “božanski dodir” koji je samo malenom dijelu čovječanstva podario mogućnost umjetničkoga stvaranja. Umjetnik je taj koji dokumentira, interpretira, uljepšava ili aktualizira svjetonazore, stremljenja i ideale vremena u kojemu se odvija njegov životni put. Ako uronimo u neizmjerno bogatstvo svijeta koji nazivamo umjetnošću, a ovdje ne mislim samo na likovnost, u konačnici moramo razumjeti da ju stvaraju osobe kao vi i ja, da te osobe proživljavaju iste životne radosti te da ih šibaju iste životne oluje. Stoga umjetnik nije neko nadnaravno biće, već osoba koja je tu među nama sa svim svojim vrlinama i manama, ali koja ima sposobnost sagledati i približiti život i svijet na drugačiji način.

Umjetnička izložba može ispreplesti u jednom malom prostoru mnoge životne priče koje pripadaju i u različita vremenska razdoblja. Ova izložba je upravo to, pleter ženskih sudbina. Neke su bile sretne, neke tužne, neke se još odvijaju u ovom prostoru i vremenu. Međutim, zajedničko im je hrabrost stvaranja, bez obzira na to da li je vođeno formalnim umjetničkim obrazovanjem ili je čisti izraz talenta.

Nelka Bakliža

Raspon tema ove izložbe proteže se od portreta, pejzaža, veduta, mrtve prirode pa do objekata i apstrahiranih motiva. Motivi su pak prikazani različitim slikarskim, grafičkim i kiparskim tehnikama što izložbu čini izrazito zanimljivom.

Najstarije izloženo djelo datira iz 1868. godine i nije rad umjetnice već djevojke koja je pohađala školu u varaždinskom samostanu sestara uršulinki. Djelo je uvršteno u ovu izložbu kao podsjetnik na to koliko se promijenila uloga žene u društvu i njen način življenja u proteklih 150 godina.

Među najvrednija djela ove izložbe svakako se svrstavaju portreti Naste Rojc. Njena dva portreta operne dive Maje Strozzi-Pečić (koja je jedno vrijeme živjela i u Samoboru) te Lavice Matić-Bazala (po kojoj „Hotel Lavica” nosi ime) vrijedni su primjeri portretistike hrvatskoga slikarstva 1. pol. 20.st. Nasta Rojc bila je žena izuzetne unutarnje snage čiji je buran život bio obilježen bolešću i zabranjenom ljubavi. Tu unutarnju snagu imale su Slava Raškaj i Ivka Orešković. Gluhonijemost nije spriječila Slavu Raškaj da nam u nasljeđe ostavi maestralna djela akvarelistike s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U fundusu Samoborskoga muzeja čuva se Ozalj u snijegu, prikaz njenoga rodnog grada. Akvarel je izveden s toliko prozračnosti i nježnosti te svjedoči o nevjerojatnom slikaričinom senzibilitetu. Fizički nedostaci nisu pak spriječili Ivku Orešković da putuje Europom i nauči nekoliko jezika, ali su ujedno bili predmetom sprdnje među njenim učenicima. Svakako se mora spomenuti i Vera Nikolić-Podrinska koja je bila umjetnica, poduzetnica i mecena. Na ovoj izložbi zastupljena je s tri djela iz kasnije faze njena stvaralaštva, a na kojima je vidljiv utjecaj Cezannea. Međutim, osim što je vlastitim stvaralaštvom doprinijela hrvatskoj povijesti umjetnosti, omogućila je slikarski razvoj nekolicini hrvatskih umjetnika, među kojima su Leo Junek i Kamilo Tompa.

Mladena Đurić

Od recentnijih djela svakako bih istaknula grafike Dubravke Babić od kojih su neke tematski vezane za Samobor. Ljerku Njerš uglavnom vežemo uz keramiku. Iako u fundusu umjetničke zbirke čuvamo njena djela izvedena u keramici, na ovoj izložbi predstavljena je slikom u kombiniranoj tehnici.

Svakako bih još istaknula skulpture izvedene u staklu koje su nastale tijekom likovne kolonije Lug 1984. i 1985. godine i predstavljaju posljednje primjerke staklarske umjetnosti izvedene na samoborskom tlu.

Ljerka Njerš

Ova izložba također predstavlja radove akademskih umjetnica koje danas žive i rade u Samoboru, a isto tako i onih koje se bave umjetnošću iz ljubavi. Samoborski muzej čuva i djela umjetnica i umjetnika o kojima nema mnogo dokumentiranih biografskih ni stručnih zapisa. Bez obzira na to, odlučila sam izložiti i djela tih umjetnica, jer je njihov akt stvaranja zabilježen u prostoru i vremenu te ponovo oživljen ovom prezentacijom.

Ovu izložbu posvećujemo svim ženama, njihovoj hrabrosti, snazi, toplini, ljepoti te njihovu radu i stvaranju, bez obzira bilo ono umjetničko ili ne.
Gordana Remussini, kustosica Samoborskog muzeja

Cata Dujšin Ribar

Irena Podvorac

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.