Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u posljednjem tromjesečju 2014. za 0,3 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon 12 kvartala pada, pokazala je u petak prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS)

pad-prodaje

Tako je gospodarstvo prvi puta od 2011. godine provirilo iz recesije, a kronologija hrvatske recesije pokazuje na što su u proteklih šest godina upozoravali ekonomski stručnjaci, međunarodne institucije i rejting agencije, što su predlagali poslodavci i sindikati, a kako su na recesiju reagirale vlasti

Studeni 2008. – Dok se svijetom širi najveća financijska kriza od Velike depresije 1930.-ih, premijer Ivo Sanader na sastanku sa sindikatima prvi puta priznaje da su proračun i gospodarstvo u problemima. “Bez dramatike, visimo o niti”, kazao je Sanader, pozvavši socijalne partnere na dogovor jer je država, kako se slikovito izrazio, “u banani”.

Siječanj 2009. – Premda najveća globalna gospodarstva uranjaju u recesiju, a pod pritiskom je i hrvatsko, premijer tvrdi da Hrvatska nije u recesiji. “Očekujem, a mogu obećati da ću učiniti sve, da Hrvatska ne upadne u recesiju”, rekao je Sanader.

Veljača 2009. – Nakon rekordnog pada industrijske proizvodnje, potrošnje i izvoza, ekonomisti traže uvođenje hitnih antirecesijskih mjera i oštro smanjenje proračuna, jer bi, kažu, kriza mogla potrajati cijelo desetljeće. Ministar financija Ivan Šuker, pak, tvrdi: “Nitko ne govori o desetljeću, svi stručnjaci drže kako će 2010. strelica oporavka krenuti prema gore”.

Ožujak 2009. – Vlada donosi “rebalans istine”, kojim smanjuje proračunske prihode i rashode.Premijer Sanader poručuje da je gospodarska kriza izbacila na površinu spoznaju da je potrebno raditi na novoj paradigmi kapitalizma. “Oni koji zarađuju u dobrim vremenima, moraju danas, kada su vremena loša, snositi dio tereta i vratiti društvu dio profita”, kazao je Sanader, nakon što mu je HDZ kupio novi luksuzni BMW.

Travanj 2009. – Dio stručne javnosti predlaže da se Hrvatska obrati Međunarodnom monetarnom fondu, no vlasti to odbacuju, a guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski poručuje: “Iako će gospodarstvo u ovoj godini pasti četiri posto, Hrvatskoj, zbog stabilnog financijskog sustava, neće trebati pomoć MMF-a”.

Lipanj 2009. – Državni zavod za statistiku objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju potonuo za 6,7posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je najveći pad od kada DZS vodi te podatke.

Srpanj 2009. – Sanader daje ostavku na mjesta predsjednika Vlade i HDZ-a, a zamjenjuje ga Jadranka Kosor. Pod hitno se donosi novi rebalans proračuna kojim se uvodi krizni porez od 4 posto i povećava PDV kako bi se povećali državni prihodi, te najavljuje oštra borba protiv neplaćanja kako bi se poboljšala likvidnost u gospodarstvu.

Kolovoz 2009. – DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 6,9 posto na godišnjoj razini.

Studeni 2009. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju pao za 5,7 posto na godišnjoj razini. Vlada donosi proračun za 2010. u kojemu predviđa rast gospodarstva od 0,5 posto i, u skladu s time, planira povećanje prihoda. Ministar Šuker kaže: “Sve relevantne financijske institucije predviđaju u idućoj godini gospodarski oporavak. Jesmo li pri izradi proračuna trebali ignorirati ta predviđanja ili na njima graditi svoju projekciju proračuna?”.

Čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić upozorava da novi proračun predstavlja kontinuitet iste strategije ekonomske politike, zbog čega bi se moglo izgubiti još 40.000 do 50.000 radnih mjesta.

Veljača 2010. – DZS objavljuje da je BDP u četvrtom tromjesečju pao za 4,6 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj 2009. za 5,9 posto. To je prvi godišnji pad gospodarstva od 1999. i najveći od kada DZS vodi te podatke.

Oporba traži ukidanje kriznog poreza radi povećanja potrošnje i redovno plaćanje države kako bi se smanjila nelikvidnost, a HUP smanjenje parafiskalnih nameta i porezno rasterećenje. Vlada, pak, optimistično najavljuje bolja vremena. “Ove godine Hrvatska će zabilježiti vrlo blagi rast BDP-a, a iduće rast od 2 do 2,5 posto”, kazao je premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević.

Ožujak 2010. – Guverner HNB-a Rohatinski poručuje da će 2010. biti godina stagnacije, bez strukturnih promjena. “Sve pokazuje da je monetarna politika bila pravovremena, a možda i previše efikasna jer se stvorio dojam da u vrijeme krize možemo živjeti i raditi kao i prije, pa nije bilo snage i motiva da se stvari počnu mijenjati. Zato smo sada u razdoblju preživljavanja, a ne u fazi brzog izlaska iz krize”, poručio je.

Travanj 2010. – Premijerka Jadranka Kosor predstavlja “Program gospodarskog oporavka”, kojim najavljuje ukidanje kriznog poreza i poreznih olakšica, kao i smanjenje broja i visina stopa poreza na dohodak. Najavljuje i smanjenje neporeznih davanja, smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi za 5 posto, reviziju sustava mirovina stečenih po posebnim uvjetima…

Svibanj 2010. – DZS objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju pao za 2,3 posto na godišnjoj razini. Vlada je zadovoljna zbog usporavanja pada u odnosu na prethodni kvartal, no analitičari upozoravaju da nema razloga za zadovoljstvo.

“Statistički gledano, došlo je do očekivanog usporavanja pada BDP-a u odnosu na prethodne kvartale, no analitički gledano potonuli smo još dublje u odnosu na razdoblje prije krize”. poručili su analitičari PBZ-a. Hina, foto Shutterstock

Leave a Reply

Your email address will not be published.