Veliko otkriće mlade hrvatske znanstvenice

01b1b723f4012

Dr. Rosa Karlić otkrila je da rak zadržava ‘potpis’ tkiva iz kojeg je krenuo, a na temelju toga se propisuje efikasna terapija

01b1b723f4012

Za svijet je vrhunska znanstvenica, a kod nas bez posla

Unatoč nekontroliranom rastu, maligni tumori još uvijek zadržavaju “potpis” tkiva i vrste stanica iz kojih su nastali, pokazala je studija u kojoj je glavna autorica mlada hrvatska znanstvenica dr. Rosa Karlić. To otkriće, objavljeno u novom broju vodećega svjetskog znanstvenog časopisa Nature, omogućava da se analizom tumorskog tkiva predvidi i vrsta tkiva od kojeg je tumor nastao.

Taj podatak, pak, izuzetno je važan u dijagnozi i tretmanu malignih bolesti.

Voditelji studije u Natureu bili su prof. Shamil Sunyaev s Harvarda i prof. John Stamatoyannopoulos sa Sveučilišta Washington, a osim Rose Karlić u istraživanju je sudjelovao i prof. Kristian Vlahoviček, voditelj grupe za bioinformatiku u Zavodu za biologiju zagrebačkog PMF-a.

– Naša studija pokazala je da je na temelju obrasca raspodjele mutacija u stanici tumora moguće predvidjeti u kojem je tkivu taj tumor nastao. To otkriće može postati važno u dijagnostici tumora, osobito onih kod kojih je mjesto nastanka primarnog tumora nepoznato – pojasnila je Rosa Karlić (33), znanstvena novakinja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Prilagođavanje terapije

– Tumori nastali na različitim mjestima u organizmu različito reagiraju na terapije. Ako se našom metodom može otkriti gdje je primarni tumor nastao, na temelju te informacije može se prilagoditi terapija tumora u svrhu poboljšanja prognoze pojedinog pacijenta – dodala je dr. Karlić.

U sklopu hrvatsko-američke studije Rosa Karlić istraživala je strukturu kromatina, kompleksa sastavljenog od DNK i proteina koji čini kromosome. Koristeći metode računalne biologije, dr. Karlić je usporedila zdrave stanice 15 različitih tkiva i osam vrsta tumora. Upravo je njezino istraživanje kromatina pokazalo da tumori unatoč nekontroliranom rastu, diobi stanica i pojavi udaljenih metastaza još uvijek zadržavaju “potpis” tkiva i vrste stanica iz koje su nastali. Osim u radu gdje je glavna autorica, Rosa Karlić pojavljuje se u istom izdanju Naturea i kao koautorica u radu koji zbirno prikazuje sve rezultate velike studije Epigenomics Roadmap, što ju je koordinirao američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH).

Rosa Karlić diplomirala je 2006. molekularnu biologiju na PMF-u, nakon čega je počela raditi doktorat u skupini prof. Vlahovičeka. Zatim je 2007. godine primljena u program IMPRS-CBSC koji zajednički organiziraju Slobodno sveučilište i Institut Max Planck za molekularnu genetiku u Berlinu.

Najbolji časopisi objavljuju vaše radove, ali u Hrvatskoj nemate uvjete za zaposlenje u sustavu znanosti?
To je istina. Kod nas se za napredovanje gleda broj radova. Imam dvije i pol godine u kojima moram napredovati do docenta ili neću moći ostati na fakultetu. Trebam imati devet radova, a imam ih trenutačno četiri. Hoću li uspjeti, ne znam. Natječaji za radna mjesta kod nas se raspisuju dosta rijetko, a znaju trajati mjesecima, ponekad i godinama. Mislim da takav sustav nije dobar jer tjera ljude da teže kvantiteti, a ne kvaliteti, i potiče velik broj mladih, pametnih znanstvenika na odlazak u inozemstvo gdje će se njihov rad više cijeniti.

Infektivne bolesti

Još tijekom rada na doktoratu Rosa Karlić je 2010. godine objavila zapažen rad u uglednom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Također, prije nepuna dva mjeseca dr. Karlić bila je i koautorica rada u časopisu Cell, najboljem u svijetu u području stanične i molekularne biologije.

– Zasad mi je plan nastaviti raditi na istraživanju povezanosti nastanka tumora i tzv. epigenetskih svojstava stanice. Istraživanje koje smo objavili u Natureu proširit ćemo na veći broj pojedinaca i dodatne tipove tumora. Osim toga, u planu mi je, zajedno s prof. Vlahovičekom, započeti projekt koji će proučavati vezu strukture kromatina i različitih infektivnih bolesti – rekla je Rosa Karlić.

Uspjeh mlade znanstvenice komentirao je i njezin šef, prof. Kristian Vlahoviček.

– Iznimno sam ponosan na Rosu, jer je ovakav uspjeh rijedak i u mnogo jačim znanstvenim sredinama – rekao je prof. Kristian Vlahoviček.

Prepoznati u svijetu

– Rosa je osmislila i provela cjelokupni protokol za analizu ogromne količine podataka koje je trebalo organizirati, obraditi i prikazati, i upravo smo po tome međunarodno prepoznati kao jedna od izuzetno kvalitetnih istraživačkih skupina u području primjene naprednih računalnih metoda u analizi živoga svijeta – naglasio je Vlahoviček.
(Jutarnji list Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL)