Izložba ‘Zbirka Ive Tartaglie’ u Galeriji umjetnina

Izložba Zbirka Ive Tartaglie u Galeriji umjetnina

Izložba ‘Zbirka Ive Tartaglie’, koja obuhvaća više od 500 umjetnina iz fundusa Galerije umjetnina Split, otvara se u četvrtak, 11. prosinca, u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2015.

Izložba Zbirka Ive Tartaglie u Galeriji umjetninaKao dugogodišnji splitski načelnik (1918.-1928.) i kasnije ban Primorske banovine (1929.-1932.), političar, odvjetnik i publicist dr. Ivo Tartaglia (Split, 1880. – Lepoglava, 1949.) ostavio je snažan biljeg na politički, gospodarski i kulturni život Splita u prvoj polovici 20. stoljeća. U njegovoj viziji grada, kao i u privatnom životu, kultura i umjetnost imale su posebno mjesto. Poticao je osnivanje kulturnih institucija, a kao strastveni kolekcionar skupio je brojnu zbirku likovnih djela. Riječ je o najvećoj međuratnoj privatnoj umjetničkoj zbirci u Dalmaciji.

O svojoj sakupljačkoj strasti sam će kazati: Bile su mi dvadeset i dvije godine kada sam kupio svoju prvu sliku, odnosno jedan diptihon. Kupio sam ona dva platna hrvatskog slikara Mirka Račkog, koje nose naslov ‘Dobra žena’ i ‘Zla žena’. Bio sam mlad advokat i sjećam se kupio sam sliku uz mjesečnu otplatu od 20 kruna. Veoma sam joj se radovao. Ostalo je došlo samo od sebe. Najprije sam kupovao slike mladih umjetnika, većina ih je u međuvremenu napravila majstorsku karijeru, a kad su mi prilike dozvolile, počeo sam kupovati i starije slike i kipove (…). Uvijek sam kupovao samo takove slike, koje su čuvane ovdje u Splitu. U toku godina u meni se je učvrstila volja da umjetnine Splita sačuvam od toga da odu u inozemstvo.

Tartaglia je kao likovni kritičar, tajnik umjetničkog društva Medulić, predsjednik Društva umjetnosti i prijatelj brojnih umjetnika desetljećima aktivno sudjelovao u likovnom životu Splita. Zajedno s Emanuelom Vidovićem, don Franom Bulićem i prvim direktorom Galerije umjetnina, Kamilom Tončićem, bio je jedan od inicijatora i najaktivnijih zagovornika osnivanja muzejske ustanove koja bi skrbila o likovnoj baštini i bila poticaj suvremenim umjetnicima.

Pred kraj života još jednom gestom zadužio je Split i Galeriju umjetnina. Oporukom od 12. svibnja 1947., rodnom je gradu, između ostalog, darovao svoju umjetničku zbirku. Nažalost, ni taj plemeniti čin u tmurnim godinama poslije Drugog svjetskog rata nije spasio Tartagliu od nesretne sudbine. Nova vlast je zadržala staru praksu razračunavanja s političkim neistomišljenicima. I u Tartaglinom slučaju prelamali su se predratni, ratni i poratni događaji. Nakon neuvjerljivog sudskog postupka, 24. lipnja 1948. biva osuđen na sedam godina zatvora, dvogodišnji gubitak građanskih sloboda i konfiskaciju imovine. Bolestan i razočaran umire u lepoglavskom zatvoru 3. travnja 1949. godine.

Tartaglina zbirka (donacija), s preko 550 djela, ne govori nam samo o ukusu, kulturi i dometima svog tvorca, već i o povijesnom trenutku jednog grada i šire zajednice koja je ulagala ogromne napore i entuzijazam u hvatanju i promicanju moderniteta. To prepoznajemo u djelima umjetnika koji su inaugurirali modernizam u hrvatskoj umjetnosti. Kolekcija nam otkriva i izraženu kampanilističku notu, što je potpuno razumljivo u nastojanju da se likovna baština sačuva u vlastitoj sredini. O tome svjedoče djela starih majstora iz Tartagline zbirke, kao i respektabilna cjelina ikona koje nam govore i o specifičnoj sakupljačkoj ‘modi’ tog vremena.

Bez obzira što je fundus Galerije umjetnina vremenom rastao, i dalje zahvaljujući brojnim donacijama, prvenstveno umjetnika, zbirka Tartaglia i danas čini desetinu galerijskog fundusa. Stoga se njena cjelovita prezentacija putem izložbe i kataloga nameće kao muzejska i kulturološka obveza. Cilj nam je ovu prigodu iskoristiti i preko Zbirke progovoriti ne samo o njenim likovnim aspektima, već publici približiti samog donatora, ali i vrijeme u kojem je zbirka nastala i u kojem je Tartaglia djelovao. Iz tog su razloga na realizaciji projekta, pored stručnih djelatnika Galerije umjetnina, angažirani i vanjski suradnici, ugledni povjesničari umjetnosti i povjesničari: dr. sc. Jasna Galjer, dr. sc. Daniela Matetić Poljak, dr. sc. Dalibor Prančević, akademik Radoslav Tomić i dr. sc. Josip Vrandečić.

Izložba je popraćena reprezentativnim katalogom s reprodukcijama svih djela iz Tartagline zbirke koja se nalaze u Galeriji umjetnina.

Božo Majstorović, kustos