Gvozdansko 1578. – primjer hrvatskog velejunaštva

Gvpzdansko 015 I

Gvpzdansko 015 I

Ovjekovječiti hrvatsku žrtvu bez premca svjetskoj povijesti

Pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije u nedjelju je u Gvozdanskom u općini Dvor održano Šesto hodočašće u spomen na hrvatsko velejunaštvo 13. siječnja 1578. godine. Hrvatski branitelji snažnu tursku posadu dočekali su smrznuti na zidinama utvrde, ne prihvativši nikakve, pa i ublažene uvjete predaje. I sam neprijatelj potresen žrtvom dostojanstvenog otpora odlučio se na pokop junaka po katoličkom vjerskom obredu. Nažalost to mjesto na Badnjak 1941. godine Gvozdasko (danas mjesto sa svega 42 žitelja) 55 smrtno stradalih žrtva je četničkih zločina. Žrtve nisu mimoiđene ni 1991.godine u Domovinskom ratu, između ostalog i s trojicom izgorjelih mještana. Nedjeljno misno slavlje u gvozdanskoj crkvi sv. Filipa i Jakova za tisuću hodočasnika nakon pozdrava sisačkog biskupa Vlade Košića i domaćeg župnika Stjepana Filipeca predvodio je biskup zagrebački Mijo Gorski. Spomenuta tri događaja u zajedništvu i za budućnost povezuju tri najuzornija simbola ljubavi; obrana domovine, obitelji i vjere. „Neispravljena nepravda je sjeme zla i novih nepravda i kad se kao vjernici sjećamo svega što nosimo u sebi, mi želimo da naš spomen bude čist, da naš spomen bude oslobođen mržnje i da ono čega se sjećamo i što nosimo u sebi kao vrijednost, bude na dobro i izgradnju naše obitelji, zajednice, Crkve i naroda. Mi kršćani smo upravo na to pozvani, tako djelovati u ovome svijetu”. poručio je biskup Gorski.

Gvozdansko 015- III

O viteštvu ep u čak 32 pjevanja Ante Tresića Pavičića

Poslije mise uslijedio je mimohod do središta Gvozdanskog. Tu su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Tijekom prigodnog spomen programa pogledima nazočnih upravljenog prema ostatcima povijesne utvrde pojavio se plamen slobode. U prigodnom obraćanju župan sisačko-moslavački Ivo Žinić. dajući najavljenom projektu završetak spomen doma hrvatske povijesti u danas napuštenoj zgradi nekada mjesne škole. A ima se što učiti, poručio je Damir Borovčak, sigurno jedan od najgorljivijih nositelja ideje o vraćanju Gvozdanskog u hrvatsku povijesnu memoriju. Podsjetio je kako se primjerice u našim školama ne uči da je hrvatski političar i književnik Ante Tresić Pavičić o Gvozdanskom autor najduljeg hrvatskog epa, ikada napisanog, o najviteškijem i najnevjerojatnijem djelu u povijesti čovječanstva. Nakon tri godine rada, od 1937. do 1940. ostvario je svoje životno i povijesno djelo, hrvatski ep Gvozdansko sastavljen od 21 406 rimovanih deseteraca u 32 pjevanja.

Foto: Stjepan Vego

Gvozdansko  - 015 - II