S prvim danom 2015. godine na snagu stupa nekoliko izmjena u poreznom sustavu Hrvatsku, poput izmjena u oporezivanju dohotka, temeljem kojih građani mogu računati na nešto više plaće, ali će po prvi put platiti i porez na dohodak koji ostvare od kamata na štednju, dok poduzetnike očekuju promjene u oporezivanju dobiti te u plaćanju poreza na dodanu vrijednost (PDV)
Tako se od 1. siječnja 2015. godine iznos osobnog odbitka povećava s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Građanima s potpomognutih područja prve skupine osobni se odbitak povećava, pak, s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Ujedno, prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podiže se s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Ovakve porezne izmjene znače i da po prvi put minimalna bruto plaća neće biti oporeziva.
Izmjene ‘oslobađaju’ više od 2 milijarde kuna dohotka
Temeljem tih izmjene Zakona na dohodak nešto više od milijun zaposlenih u siječnju bi trebalo dobiti veće plaće.
Prema izračunu savjetnice u RRIF-u Lucije Turković-Jarža, (uz osobni odbitak od 2.600 kuna te prosječni prirez od 10 posto) građani koji primaju prosječnu neto plaću, dakle približno 5.500 kuna, mjesečna bi se primanja povećala za približno 118 kuna.
Za one s najnižim prosječnim neto plaćama, koje se kreću oko 3.000 kuna, povećanje bi iznosilo 40-ak kuna, dok bi najviše prosječne neto plaće, koje iznose oko 10 tisuća kuna, trebale porasti za 300-tinjak kuna. Najviše bi, prema tom izračunu, za više od 950 kuna, trebale rasti neto plaće više od 11 tisuća kuna.
Namjera Vlade pri predlaganju ovih izmjena bila je povećati osobnu potrošnju građana, kao jednog od ključnih faktora gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a koja kontinuirano pada još od 2008. godine.
Prema izračunu Hrvatske narodne banke (HNB), izmjene zakona o porezu na dohodak građanima će ‘oslobodit’ oko 2,1 milijarde kuna, dakle oko 0,8 posto BDP-a. No, u središnjoj banci očekuju da će se u potrošnju od tog iznosa ‘preliti’ oko 0,3 posto BDP-a, dok će ostatak vjerojatno poslužiti za daljnje razduživanje građana, ali i podmirenje novih ili povećanih poreznih ili komunalnih opterećenja kojima će jedinice lokalne samouprave pokušati nadomjestiti prihod bez kojeg ostaju izmjenama u oporezivanju dohotka. Novi list
