Banja Luka – Okrugli stol: Hrvati u RS, pitanja opstanka i perspektive

Banja Luka 1

Prikazavši konkretne brojke preostalog katoličkog, odnosno hrvatskog pučanstva u župama na području RS, biskup Komarica kritički se osvrnuo na dosadašnje ponašanje predstavnika domaćih vlasti, međunarodne zajednice i hrvatskog naroda u BiH i RH

Banja Luka 1

Banja Luka – Okrugli stol “Hrvati u RS, pitanje opstanka i perspektive” održan je u petak 12. prosinca u dvorani Europske akademije Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, u organizaciji Večernjeg lista BiH.

Okupilo se više od 30 izabranih uzvanika iz područja politike, gospodarstva, prosvjete, kulture, bankarstva te predstavnici Udruga prognanika iz banjolučkoga i kotorvaroškoga kraja. Skup je moderirao organizator Jozo Pavković, glavni urednik Večernjeg lista BiH.

Skupu se najprije obratio domaćin biskup Franjo Komarica, predsjednik BK BiH. Zahvalio je organizatoru “za ovaj hvale vrijedan početak odlučnijeg zauzimanja za sadašnjost i budućnosti hrvatske populacije na području entiteta RS”. Izrazio je nadu da će “tijekom iduće godine sigurno uslijediti i drugi slični skupovi u drugim mjestima – osobito u Bosanskoj Posavini”.

Napravio je zatim “sažetu retrospektivu” dosadašnjih napora i propusta, prikazavši i konkretne brojke preostalog katoličkog, odnosno hrvatskog pučanstva u župama na području RS. Kritički se osvrnuo na dosadašnje ponašanje predstavnika domaćih vlasti, međunarodne zajednice i hrvatskog naroda u BiH i RH. Spomenuo je i neke od napora Svete Stolice sve do u najnovije doba s obzirom “na zapreke na koje nailaze pučanstva na području Središnje Bosne, na banjolučkom području i u Bosanskoj Posavini” i “na neriješena pitanja izbjeglica i prognanika koji čekaju na povratak u svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli čovjeka dostojnim životom”.

Naveo je i “često dizanje glasa” članova BK BiH protiv ozakonjenja nepravde nad katolicima u RS, ustvrdivši kako je “neupitna sama činjenica da je s tim obespravljenim ljudima – slično kao i za vrijeme otomanske uprave, trajno i učinkovito ostala jedino Katolička Crkva”.

Zamolio je organizatora i sudionike okruglog stola da se “izradi primjenjiva i učinkovita kratkoročna i dugoročna strategija za sigurnu budućnost katoličke populacije”. Ponudio je na kraju i cijeli niz sugestija “za donošenje konkretnih zaključaka i određivanje konkretnih zadaća”.

Skupu su se zatim obratili: član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović, visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić, zastupnica u parlamentu BiH Borjana Krišto, potpredsjednik RS Josip Jerković, ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS Davor Čordaš, veleposlanik RH u BiH Ivan del Vechio, saborska zastupnica RH Marija Rapo, direktor instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru Dejan Vanjek, rektorica Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Ljerka Ostojić, predstavnik Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” Ivan Miloloža te predstavnici Udruga iz selā Stranjani, Ivanjska, Šimići, Orahova i Kotor Varoša.

U interventima se čulo više izjava o dramatičnom stanju hrvatske populacije u RS, koja i nakon 19 godina od završetka rata broji jedva 5% od svoga predratnog broja; o raznim dosadašnjim opstrukcijama povratku Hrvata u rodni kraj; o kontinuiranim naporima Katoličke Crkve u BiH u prilog obespravljenim katolicima Hrvatima, (ali i drugima); o nužnosti većeg političkog angažiranja predstavnika hrvatskog naroda iz svijeta politike, gospodarstva, prosvjete i kulture; o potrebi apsolutne ustavne ravnopravnosti hrvatskog naroda na području cijele BiH; o nužnoj podršci projektima samoodrživog povratka; o odlučnijoj pomoći materijalne obnove domova i infrastrukture za 7000 prijavljenih hrvatskih obitelji; o spremnosti Vlade RH da pruži još veću i svestraniju pomoć prioritetima hrvatske povratničke populacije u RS; o snažnijem i konkretnijem uključivanju Hrvatskoga narodnog Sabora u rješavanju aktualnih problema hrvatskog naroda u RS i drugim dijelovima BiH; o potrebi “inventure” dosadašnjeg rada hrvatskih i drugih političara glede sadašnje nezavidne situacije Hrvata u RS; o nužnosti promjene dosadašnjeg stava bosanskohercegovačkih Hrvata prema vlastitoj domovini i o potrebi optimističnog gledanja u budućnost; o stvaranju kratkoročne i dugoročne strategije za ostanak i povratak Hrvata u svoja rodna mjesta u BiH; o izgradnji državnih i svih drugih institucija BiH te o nastavljanju održavanja sličnih okruglih stolova tijekom iduće godine na koja će se pozvati i predstavnici druga dva konstitutivna naroda.

Pri kraju skupa organizator Pavković napravio je sažetak od svih izlaganja i intervenata u obliku 12 konkretnih zaključaka s kojima su se nazočni složili. (IKA/TABB)